Idućih nekoliko tjedana ministar financija Zdravko Marić s kolegama iz Vlade kreće u reprogram duga cestarskih tvrtki.
Plan je veći dio duga koji se popeo na 5,2 milijarde eura reprogramirati tako da se dogovori niža kamata na dug i produži rok otplate. Marić će u tom dijelu imati podršku Svjetske banke,a kako je najavio novi aranžmani bi trebali biti potpisani u kasnu jesen.
"Gradnja autocesta je bila isplativa investicija"
- Manji dio vjerovnika želi isplatu dok je veći dio njih sklon reprogramu obveza u smjeru niže kamate i duljeg roka otplate. Svi modeli pokazuju da je gradnja autocesta bila isplativa investicija koja je donijela brojne koristi ali mora se restrukturirati dug i poslovanje cestarskih tvrtki- poručio je Marić.
Raduje ga interes domaće financijske industrije za ove operacije, poručio je okupljenima na 20. Konferenciji Hrvatsko novčano tržište na kojoj su ga kolege iz svijeta banaka, investicijskih i mirovinskih fondova te makroekonomisto dočekali glasnim pljeskom koji se ponavljao u nekoliko navrata. Ministar Marić pred stručnjacima je pojasnio da su srednjeročne projekcije rasta BDP-a konzervativne.
Zdravstveni sustav nije fiskalno održiv
- Rasterećenje koje smo napravili poreznom reformom dovodi do ubrzanja rasta od 0.25 do 1 posto BDP-a - istaknuo je Marić pojasnivši da rast može biti i jači od najavljenih 2,8 posto BDP-a za iduću godinu. A prvi podaci za prva četiri mjeseca pokazuju da se proračun puni dobro. Nijedan porez nije podbacio i svi donose prihode u skladu s očekivanjima dok je porez na dobit donio veće prihode od očekivanih podaci su koje je iznio ministar. Međutim u srednjem roku ključni će biti rashodi.
- Da bi ubrzali rast korekcije i mjere za racionalizaciju su neminovne i tu moramo poduzeti aktivnosti da promijenimo strukturu u zdravstvu i javnoj administraciji- potvrdio je Marić istaknuvši da je evidentno da zdravstveni sustav nije fiskalno održiv ako ne dođe do promjena. Uz reforme Marić drži da fiskalna politika u srednjem roku treba počivati na tri stupa: fiskalnoj konsolidaciji, aktivaciji državne imovine te gospodarskom rastu.
Rješavati ovaj ogroman problem uzimanjem novih kredita da bi vraćali stari i kamate više je nego besmisleno. Svi već godinama rade isto i na isti način, tj. ništa konkretno. Zato i nema nikakvih pomaka osim što se dugovi realno povećavaju.