'Mošte! Ja te krstim na vino u ime onoga, koj te je proizveo i u ime preodičeno sv. Martina i duha od kojega mošt kuha. Evo ti soli, da od Tebe glava nikoga ne boli. Mir budi uviek s tobom. Da budeš navjek pun duha i jakosti'. I tako je i ove godine Mošt došao do pameti pa se nakanio očistiti svih nečistim duhovima u sebi kao što je odlučio da neće više 'svagdje svoj nos zabadati' i 'takova bogumrzka diela činiti'. Obvezao se da će 'razigravati srca, zbijati šale, krijepiti tijelo, veseliti društva, hrabriti junake, tješiti žalostne i nevoljne, a proći se lukavštinah'. Križevčani su jučer održali Martinje po Križevačkim štatutima i zahvalili se Bogu što je blagoslovio 'trud i djelo marljivih težaka, vezača, kopača, prešača' i što je 'iz ovoga nečistoga i nemirnog nevjernika napravio čista i krijepka, mirna i slušna sina'.
Posjetitelji su jučer mogli uživati u vinima s vinske ceste Križevačkog prigorja, a sve je organizirala Udruga vinogradara i vinara Bilikum iz Križevaca. Stolovi su bili puni raznih sorti vina kojima je ova godina odgovarala pa vinari mogu biti zadovoljni kvalitetom njihovih vina. Dragutin Kamenjak, profesor s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, kaže kako mlada vina pokazuju lijep razvoj te da će prema svim parametrima vina biti jako dobra. Među mladim vinima se našao i Kleščec, autohtona vinska sorta karakteristična za križevački kraj, na čijoj popularizaciji godinama radi upravo Kamenjak.
- Danas je trend autohtonih sorti u cijelom svijetu, međutim mi nismo prejak vinogradarski kraj. Naša županija je ispod sredine po razvoju, no nekada smo imali jako razvijeno vinarstvo. Nekada je Kleščec bio sinonim na ovom području za dobro vino - objašnjava nam Kamenjak dodajući kako bi novi vinogradari trebali shvatiti da će teško proći na tržištu sa svjetskim sortama.
- Kod svjetskih sorti postoji jedan problem - ima ih svatko. Ako vi imate nešto svoje i ako je to dobro onda ste vi, mogli bi reći, broj jedan. Vinari ga još nisu prepoznali na ovom terenu i nadajmo se da će u budućnosti iskočiti neki jači vinar i pozabaviti se malo s njime - rekao je Kamenjak.
Na križevačkom području nekoliko je vinara kod kojih se može kupiti Kleščec, no njegova proizvodnja se nažalost ne mjeri u desecima tisuća litara nego u dosta manjoj količini. Kamenjak kaže kako se radi o sorti koja se pokazuje kao vrlo solidna te da redovito osvaja medalje i priznanja. - Može bez problema ići u konkurenciju s ostalim svjetskim sortama - rekao je Kamenjak koji je sa svojim Kleščecom osvajao medalje.
- Gdje god da sam došao sa svojim vinima, bilo u Hrvatskoj ili Mađarskoj, na regionalnim izložbama i izložbama autohtonih sorti, uvijek sam osvajao zlatne medalje. Znači da sorta ima jako dobar kapacitet i dalje je malo na ljudima da to shvate i dalje ga šire - dodaje Kamenjak. Širenju i popularizaciji Kleščeca najviše bi pomogao jedan veći vinar koji bi s njim išao na jače izložbe pa bi tako i Kleščec 'iskočio'.
Na križevačkom području ima registrirano desetak robnih proizvođača vina, no kao i na razini cijele države površine vinograda sve su manje i manje. - Mi smo sada na 16 tisuća hektara robnih proizvođača, što je katastrofa - govori Kamenjak dodajući da sada nismo ni na 10 posto površine koje smo imali za vrijeme Banovine Hrvatske kada smo imali 170 tisuća hektara. Nada se da će se naći mladi ljudi koji će se zabaviti tim pitanjem kako stanje ne bi bilo još gore. Naglašava kako se mladima teško odlučiti otići u vinare jer je hektar vinograda jako skup. Isplativ je to posao, kaže, ako se subvencionira s 60-70 posto europskih sredstava.
Vinograd traži slugu, a ne gazdu, no ipak ima onih koji vole taj posao i dragocjeno vrijeme i novac ulažu u taj mali dio zemlje, jedina satisfakcija im je to vino koje proizvedu. Kamenjak kaže kako je prije bilo teško pronaći dobro vino u klijetima, a sada je situacija obrnuta jer ljudi ulažu više truda oko vinograda i kod proizvodnje vina. Puno je malih proizvođača, odnosno onih koji imaju između 500 i 1000 trsova. - Oni imaju vrhunska vina, no nedostaje im taj investicijski dio da postanu robni proizvođači - objašnjava Kamenjak. A oni koji bi i htjeli proširiti svoje vinograde susreću se s problemom okrupnjivanja zemljišta.
Veliki problem je i nedostatak radne snage. Denis Maksić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Bilikum, ističe kako su obitelji sve manje i nema mladih ljudi koji su voljni zasukati rukave i uhvatiti se u koštac s vinogradom.
- Prije su bile brojnije obitelji i svi su bili uključeni u taj vinograd. Vinograd traži puno rada i ako je samo jedna osoba uključena u to, to je preveliki posao za nju - objašnjava Maksić ističući još jedan veliki problem a to su zapuštene parcele s kojih se šire bolesti.
- Znači, ako ne obrađuješ svoje i od susjeda, to može tebi prouzročiti veliku štetu. Zapušteni vinogradi su jedan od velikih problema - dodaje. Ovaj se kraj mogao pohvaliti sa značajnom proizvodnjom vina u prošlosti, a prva je izložba vina na ovim prostorima održana 1862. godine. Ipak, stanje je sada takvo da se sada šikare i šume nalaze na područjima na kojima su davno rasle velike količine grožđa.
- Nakon tih prvih izložbi na našem području naši su vinari sudjelovali na izložbama u Beču, Parizu... čak su osvajali i zlatne i srebrne medalje - dodaje Maksić za kraj.
