Početkom devedesetih, kad su osnovani Zagrebačka burza i Varaždinsko tržište vrijednosnica, pojavljuju se nova zanimanja i prve generacije brokera koji su gradili tržište i s njim prolazili razdoblja krize i euforije te pokretali reforme, zbog čega su velikim dijelom zaslužni za razvoj financijske industrije u zemlji i ekonomije u cjelini. Nakon tako dobrog početka neki od njih danas imaju mrežu klijenata i uspješno se bave konzaltingom, šire svoje udjele u kompanijama i ulažu u projekte, drugi su krenuli u smjeru vodećih pozicija u financijskim institucijama, a treći su se zbog zasićenja iz posla povukli. Nedavna nesreća Marijana Palića, jednog od najzvučnijih imena na tržištu kapitala, te Christiana Panjola Tuflije podsjetila je sudionike na početke njegova stvaranja.
Mnogi će uz to razdoblje vezati imena poput Mire i Ljiljane Blažev, Milana Horvata, Dubravka Žganeca, Marinka Papuge, Igora Kosa, Darka Ostoje i Ksenije Juhn, Nade Kozlović, Davora Maričića, Ratka Zadravca... Ubrzo su se pojavile i nove generacije koje su nastavile s razvojem tržišta. Nenad Pavletić, koji je s Palićem devedesetih osnovao jednu od vodećih brokerskih kuća Auctor, a danas ima tvrtku za proizvodnju gumenih čamaca, prisjeća se kako su se u početku intenzivno bavili arbitražom kupujući dionice Plive i Zagrebačke banke u Hrvatskoj da bi ih prodali u Londonu ili New Yorku po višoj cijeni.
– S velikim prometima stekli smo mrežu klijenata i kontakata te razvili nešto slično investicijskoj banci – kaže Pavletić. Njihova Laguna Novigrad s FGS-om Prosperus ušla je nedavno u HTP Korčulu i Orebić, čime su napravili korak u turizam.
Pokretači pohlepa i strah
Boris Galić, koji je karijeru gradio od Caiba do Zabe, a danas je predsjednik uprave Allianza, kaže da su devedesetih prilike, optimizam i želja za učenjem svih aktera bili nemjerljivo veći nego danas. – Ljudi su se za posao na tržištu kapitala odlučivali jer su u njemu vidjeli nešto novo, povezano s razvijenim svijetom i korisno za društvo u cjelini. Danas je situacija drugačija, a umrtvljeno tržište kapitala jedan je od bitnih ograničavajućih faktora za razvoj hrvatske ekonomije – kaže Galić.
Početaka se sjeća i Silvana Božić, jedna od rijetkih žena u toj branši.
– Tadašnji su brokeri u većini slučajeva bili “Katice za sve”, od vođenja razgovora s potencijalnim klijentima i izvršenja transakcija do pripreme kupoprodajne dokumentacije i izvršavanja naloga platnog prometa. Prisustvovala sam nekim od zadnjih fizičkih trgovanja na burzi na Ksaveru, gdje su kolege “mahali lopaticama”, nije postojao “floor” kao na svjetskim burzama, već stolovi s kompjutorima postavljenima u krug. Ubrzo je na burzi uspostavljen sustav elektroničkog trgovanja, a intenzivirale su se i privatizacije te radničko dioničarstvo pa je burzovni promet jako oživio – kaže S. Božić koja je karijeru gradila od brokera do portfelj-menadžera, a danas je članica Upravnog vijeća Hanfe.
– Ušao sam u taj svijet sasvim slučajno, u podjeli poslova dopalo me da se bavim razvojem “brokeraja”. U početku je bilo teško budući da je razina svijesti o tom sektoru bila niska, a tržišna infrastruktura praktički nepostojeća. Glavni su poslovi bili kupnja dionica na dražbama koje je organizirao tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju i trgovanje tzv. starom deviznom štednjom.
Na tim se poslovima dalo sasvim solidno zaraditi i neki od prvoboraca industrije uhvatili su dobre startne pozicije za kasniji rast i razvoj – prisjeća se i Denis Fudurić koji se iz brokerskih poslova, kao i većina, povukao u – savjetnike.
Osim velikog žara u poslu, brokere devedesetih povezivala su i česta druženja, četvrtkom u Praćki, a glavni događaj godine bile su konferencije burze. Vođa dobre atmosfere i najvećeg marketinga za tržište kapitala zasigurno je bio Željko Kardum, dugogodišnji glasnogovornik Zagrebačke burze. Takva druženja nastavila su se dok su svi rasli na krilima dobre situacije, no prve krize su ih usporile, a počele su rasti i taštine.
– Početkom ruske krize 1998. i hrvatsko je tržište trpjelo gubitke sve do pojave privatizacijskih investicijskih fondova koji su ga opet pokrenuli i omogućili drugu fazu akumulacije kapitala. U 2000-im pojava investicijskih i mirovinskih fondova podigla je tržište na nove razine, kao i privatizacija Ine i HT-a koji su popularizirali dioničarstvo za individualne investitore. Nažalost, većina novih investitora pristupila je dioničarstvu kao fenomenu brzog bogaćenja te je iskusila bolno prizemljenje – komentira Ratko Bajakić, danas savjetnik, koji je karijeru započeo izvan zemlje, a nastavio u Hrvatskoj u brokerskoj kući ICF. Kaže da su krajem devedesetih prvi počeli objavljivati analitičke izvještaje o kompanijama i davali preporuke za kupnju, što je, ističe, prvi objavljivao Večernji list u tadašnjem prilogu Poslovni svijet.
– Tijekom rada svjedočila sam dramatičnim izmjenama gospodarskih ciklusa na međunarodnim tržištima i posljedičnim balonima i krizama. Spoznaja koja mi se neizbježno nameće proizlazi iz poznate uzrečice da su glavni pokretači sudionika na tržištima kapitala “pohlepa i strah” te da samo malobrojni nauče lekciju i novu krizu dočekaju spremni – komentira S. Božić.
Zanimanje koje izumire
Zanimljivo je da sudionike tržišta kapitala rijetko tko prepoznaje u javnosti, što se uočilo i kad je Palić doživio nesreću, većinom zato što mnogi od njih rade “u sjeni”. Pa je, primjerice, Palić, baš kao i Darko Ostoja, bio vodeće ime u širenju biznisa kroz vlastita ulaganja i ulaganja novca klijenata u projekte.
– Izgradnja u karijeri ili povlačenje iz branše česti su u ovom sektoru – kaže Hrvoje Fajdetić, jedan od onih koji su se povukli nakon karijere u Zabi i investicijskim fondovima RBA. – Razlog je zasićenje, odnosno “izgaranje” i želja za “smanjivanjem brzine” ili karijerno napredovanje koje je prirodno zbog razumijevanja globalnih i lokalnih kretanja, komunikacijskih i financijskih vještina, ali i brojnih kontakata. Kod nas je, uz stres koji je prirodan za ovaj posao, dodatno stresna bila promjenjiva legislativa, ali i razvoj proizvoda. Takav opseg poslova na Zapadu ne postoji – komentira Fajdetić.
Fudurić pak smatra da će u budućnosti posla za brokere na domaćem tržištu biti vrlo malo. – Problem je što Hanfa nije na vrijeme zaštitila male ulagače iako su nastradali i neki veći pa je tržište generalno došlo na loš glas. Propuštene su i neke razvojne mogućnosti, a i kriza je dala svoj “obol” urušavanju tržišta kapitala. Smatram da će u sljedećih godinu do dvije doći do velikih vlasničkih pregrupiranja na domaćoj poslovnoj sceni, a da će tržište kapitala pritom biti uglavnom zaobiđeno. Bit će posla za investicijske bankare, investicijske savjetnike, manje za fond-menadžere, a najmanje za brokere – zaključuje Fudurić.
>> Po zaradu na strane burze: Brokeri savjetuju gdje ulagati!
stvarno su radili na napretku! Rezultati vidljivi svima, osim nama samima!?