'Baltazarski zadatak'

Matematičari, fizičari i ekonomisti traže 'lijek' za nelikvidnost

predstečaj
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
1/2
Autor
Gojko Drljača
20.12.2013.
u 20:40

Interdisciplinarni tim želi razotkriti sve sistemske rizike koji proizlaze iz Linićeva procesa predstečajnih nagodbi.

Kad su u pitanju hrvatska ekonomska istraživanja, rijetko se događa da se netko može pohvaliti razinom ambicioznosti koja je viša od state of the art pristupa kad je u pitanju usporedba s najboljom domaćom praksom. Za hrvatske uvjete pomalo neobična skupina stručnjaka tvrdi da će prije kraja sljedeće godine dovršiti projekt koji će u pojedinim dijelovima biti beyond state of the art, tj. da će napraviti nešto što u Hrvatskoj do sada još nije nitko napravio te će postići svjetsku razinu. Konkretno, vjeruju da će s pomoću složenih mrežnih modela pronaći algoritam za optimiranje procesa predstečajnih nagodbi te tako pridonijeti gradnji mehanizma za smanjenje nelikvidnosti. Svi koji znaju koliko je nelikvidnost teška bolest hrvatskog gospodarstva lako će se složiti da je grupa domaćih znanstvenika sebi postavila profesor-baltazarski zadatak.

Grupa koja sprema prevrat u domaćoj ortodoksnoj praksi ekonomskih i financijskih istraživanja zanimljiva je već i po tome što je formirana tako da će omogućiti sofisticirani interdisciplinarni pristup. Dok je na zapadu, pogotovo u financijskoj industriji, uobičajeno da na najsloženijim zadacima rade timovi vrhunskih matematičara i fizičara zajedno s vrhunskim ekonomistima, kod nas su “prirodnjaci” i “društvenjaci” više-manje ostajali začahureni u svojim taborima, jedni nisu koristili spoznaje i vještine drugih, a kamoli stvarali saveze za nove proboje na polju ekonomskih ili poslovnih analiza. Bilo je slučajeva interdisciplinarne suradnje, ali se može reći kako je novoformirani tim odlučio da to ubuduće postane trend i standardna praksa. Iako su na samom početku, već imaju cijeli niz fantazija o tome gdje sve može voditi njihov prvi zajednički projekt.

Voditeljica tima je dipl. oec. Suzana Košćak, inače ekonomska analitičarka. a uz nju su mr. Vedrana Pribičević, predavačica sa ZŠEM-a, doc. dr. sc Mile Šikić, s Fakulteta elektronike i računarstva i singapurskog A*STAR-a, prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić koji radi na Institutu Ruđer Bošković i Hrvatskom katoličkom sveučilištu, zatim, dipl. oec. Maja Bešević Vlajo, investicijska savjetnica iz POAB-a te dr. sc Vinko Zlatić s Instituta Ruđer Bošković, koji je već nositelj dvaju europskih projekata.

Kroz razgovor s tom grupom stručnjaka bilo je vrlo lako shvatiti da se radi o skupini iznimnih entuzijasta, pravih zanesenjaka u istraživanja, znanstvena rješenja i bolje sutra. Svojim optimizmom i konstruktivnošću poprilično su odudarali od inače vrlo sumorne atmosfere prošlotjednog skupa o predstečajnim nagodbama u kojoj su brojni sudionici pomalo tužnih glasova i pognutih glava nabrajali pravne nelogičnosti, apsurdnu praksu i loše posljedice zakona koji je Linićev tim nabrzinu sklepao. Puno grintanja, malo rješenja. Nije ni čudno. Ministar Linić je u dobroj namjeri (a znamo kamo vode dobre namjere) pokrenuo proces predstečajnih nagodbi, najavio je brza i spektakularna rješenja, a sada je već jasno da temeljni ciljevi nisu postignuti; likvidnost nije poboljšana, proces predstečajnih nagodbi odužio se na više od 220 dana, mnogi proces koriste za otpis dugova dok su vjerovnici na vjetrometini raznih igrica, nema valjane kontrole kvalitete planova restrukturiranja, postoji niz pravno gledano loših rješenja, pogotovo na štetu malih i srednjih poduzetnika te je sve skupa upakirano u nešto što bismo mogli nazvati – veliki sistemski rizik.

Mutna voda predstečajna

U mutnoj vodi predstečajnih nagodbi tako je zaglavilo pet i pol tisuća poduzeća s više od 43 tisuće zaposlenih i gotovo 50 milijardi kuna prijavljenih tražbina. U tek nešto više od tisuću tvrtki prihvaćen je plan restrukturiranja ili je sklopljena predstečajna nagodba. Velika i hrabra Linićeva akcija, zamišljena kao tutanj pročišćavajućeg vodopada, pretvorila se u sporovoznu rijeku punu žabokrečine.

Šesteročlani multidisciplinarni tim entuzijasta za račun Hrvatske udruge banaka prvi će put u Hrvatskoj primijeniti metodologiju kompleksnih mreža na sustav rada institucija i tvrtki u Hrvatskoj. Podaci koji se prijavljuju Fini za stečajne nagodbe omogućit će im da modeliraju složene mreže koje će se sastojati od čvorova (institucije, banke, poduzeća, ali i dodatna stanja kao što je kreditni rejting) i veza (međusobni dugovi, vlasnički odnosi, korelacije kretanja vrijednosti razne vrste imovine...). Drugim riječima, koristit će se teorijom mreža da bi dubinski analizirali sustav predstečajnih nagodbi, odredili sistemski rizik cijelog sustava te pronašli potencijale za smanjivanje tog rizika.

To što će činiti multidisciplinarni tim postaje puno jasnije kad se upoznate s već postojećim modelima kompleksnih mreža koji su proizvedeni za potrebe analize stanja u zapadnim financijskim sustavima. Tim formiran za razotkrivanje rizika, veza i rješenja u procesu predstečajne nagodbe u objašnjavanju ambicioznosti svog projekta koristi se primjerom outputa mreže koji predstavlja pozicioniranje ključnih američkih financijskih institucija tijekom svjetske financijske krize. Ta mreža, koja je nalik fascinantnom galaktičkom sustavu čvorova međusobno povezanih vezama raznih dužina i boja, može se gledati kao sekvenca, kao niz sekvenci, ali i kao pravi filmić. Dok smo pregledavali film koji je kroz kompleksnu mrežu prikazivao što se događalo s ključnim financijskim institucijama, nismo se mogli načuditi logičnosti i dramatičnosti grafičkih poruka koje su proizlazile iz tog sofisticiranog grafičkog prikaza. Naravno, prikaz je popraćen i linijskim time-lineom i pratećim komentarima te kao takav tvori dojmljivu priču o dijelu financijske povijesti kad je svijetu doslovno prijetilo urušavanje globalnog financijskog sustava. Grafički prikaz kompleksne mreže prikazao je kako su se u tom olujnom razdoblju poput barčica na sve strane bacale goleme financijske kućerine poput Citigroupa, Credit Suissa, Merrill Lyncha, Wachovije...

Kad takvu mrežu grupa stručnjaka složi za sustav hrvatskih predstečajnih nagodbi, postat će jasno koliki je ukupni rizik, koliki je rizik za bankarski sustav, za pojedine banke, za pojedina poduzeća ili grupe poduzeća u predstečajnoj nagodbi, ali i one tvrtke koje su u vjerovničkom odnosu s tvrtkama u predstečajnoj nagodbi.

Bankama se želi osigurati viša razina informiranosti o kreditnim sposobnostima klijenata, kao i o ekonomskim gubicima u kunama ako se jedan ili više čvorova nađe u financijskim problemima. Istraživači tvrde da će banke moći točnije mjeriti kolika je rizičnost svakog elementa unutar mreže, tj. rizičnost svake banke, institucije ili poduzeća. Ovo istraživanje trebalo bi razotkriti i jedno od ključnih pitanja smislenosti predstečajnih nagodbi, a to je koliki je utjecaj otpisa dugova na pojedine segmente sustava predstečajnih te na tvrtke izvan predstečajnih nagodbi. Poznato je da mnoge zdrave tvrtke sada počinju imati problema jer im vjerovnici koji su ušli u predstečajne nagodbe prestaju plaćati.

Analiza bi trebala razotkriti utjecaj otpisa na ukupnu agreriranu imovinu banaka, njihovu neto dobit, prihode, rezervacije, kreditne rizike i studije slučaja.

Zanimljivo je da istraživači nude i analizu utjecaja na državni proračun. Međutim, teško je očekivati da će od tog dijela analize biti neke koristi jer predstavnici Ministarstva financija tvrdoglavo demonstriraju nepostojanje bilo kakvog interesa za javnu raspravu o svojim mjerama. U prošlotjednoj prepunoj konferenciji o predstečajnoj nagodbi nije bilo nikoga iz Ministarstva. Pokazuje se da je trend da se predstavnici Milanovićeve vlade sve rjeđe pojavljuju na javnim mjestima gdje se raspravlja o osjetljivoj ekonomskoj problematici. Nejasno je kako misle da tako začahureni uopće mogu funkcionirati, a kamoli biti od opće koristi.

Inače, uobičajeno je da Ministarstvo financija s lakoćom odbija mišljenje struke. Zadnje je bilo vrhunsko istraživanje o isplativosti sustava stambenih štedionica. Ministarstvu se jednostavno nije svidjelo da je kvalitetna analiza pokazala da su štedionice isplative.

Procjene rizika već u svibnju

Kako god bilo, interdisciplinarni tim vjeruje da će prve uzorke mreže imati već potkraj veljače, prve procjene sistemskog rizika krajem svibnja, segmente mreže krajem srpnja, a preporuku kako smanjiti nelikvidnost u Hrvatskoj do kraja studenog.

Nekako je dojam kako treba vjerovati da uz ovako sofisticiran pristup nijedan krupni problem u Hrvatskoj neće biti nerješiv. Jesmo li zaista, zahvaljujući grupici znanstvenih entuzijasta, napokon pokušali koristiti svoju pamet na najbolji mogući način?

Do sada je sva empirija upućivala na to da smo u Lijepoj našoj posebno talentirani za loše koordiniranje i korištenje intelektualnih kapaciteta nacije. Je li ovo neka mala naznaka početka velikog prevrata?

>>Pregovara se o fondu za financiranje tvrtki koje su izbjegle stečaj

Komentara 3

Avatar DA.TI.CRTA.DA.VINCI.BI.SHVATIO
DA.TI.CRTA.DA.VINCI.BI.SHVATIO
21:34 20.12.2013.

možete vi teoretizirat koliko god hoćete, ali za rješit krizu treba imati svjetski proizvod velike dodane vrijednosti. sve ostalo su prazne priče !

Avatar Semper5
Semper5
21:26 20.12.2013.

Da, toliko smo u dubiozi da nam još samo zakoni aerodinamike, nuklearna fizika i metafizika mogu pomoći

Avatar airbizz
airbizz
09:18 21.12.2013.

znanstvenici,inženjeri i ostala nauka riješava probleme.kad je politika našla lijek protiv neke bolesti?kad je politika izumila automobil?gore navedena zanimanja nas drže na životu,prevozi,hrani,grije...da bi život bio održiv mora se ukinuti njihovo(a i naše) sidro.komplicirani zakoni,protokoli se održavaju tako da političke strukture imaju(?) smisao postojanja.ali to se politici jaaaako ne sviđa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije