Na sjeveru Hrvatske, u donjem Međimurju, gradit će se najveća sunčana elektrana u državi, vrijedna 58 milijuna kuna. Sunčana elektrana Donja Dubrava bit će smještena na površini od oko 17,6 hektara na području Općine Sveta Marija, pokraj hidroelektrane Dubrava.
– Elektrana će biti maksimalne izlazne priključne snage 9,99 MW, odnosno 12,35 MW instalirane snage. Očekivana godišnja proizvodnja SE Donja Dubrava je 14,8 GWh, a njenom će se proizvodnjom tijekom 30 godina rada izbjeći emisija od 167.000 tona ugljikova dioksida. Kao specifičnost lokacije na kojoj će se izgraditi SE Donja Dubrava ističe se postojanje značajne količine drvne mase, približnog volumena 1400 prostornih metara. Ta će se drvna masa pretvoriti u sječku koja će se koristiti kao pogonsko gorivo na lokaciji kogeneracijske elektrane na biomasu BE-TO Sisak – kažu nam u HEP-u.
Ukupna vrijednost ugovora potpisanog prošlog mjeseca između HEP Proizvodnje i tvrtke Končar – inženjering za energetiku i transport iznosi 58 milijuna kuna, a rok izvođenja radova je jedanaest mjeseci. U Međimurju je u planu ugradnja 23.114 modula snage 535 Wp hrvatskog proizvođača fotonaponskih modula tvrtke Solvis, koji će biti montirani na 889 čeličnih stolova. Koristit će se 44 string invertera koji će preko dvije transformatorske stanice 0,8/35 kV biti spojeni na distribucijsku mrežu. Veliki dio ugrađene opreme bit će hrvatskog porijekla pa će tako i nekoliko Končarevih društava projekt poduprijeti svojim proizvodima i rješenjima, a okosnica digitalizacije postrojenja bit će Končareva SW platforma PROZA.
Tvrtki Končar – inženjering za energetiku i transport to je novi projekt nakon solarne elektrane Vis i potpisivanja ugovora za dvije fotonaponske elektrane ukupne snage 13,5 MW za INA Grupu. Riječ je o izgradnji sunčanih elektrana Virje i Sisak, modernih solarnih elektrana koje će zajedno proizvoditi 16000 MWh električne energije godišnje, što je, napominju, prosječna potrošnja 4800 kućanstava u gradovima veličine poput Makarske ili Jastrebarskog.
– Sunčana elektrana Virje smjestit će se na prostoru Ininih objekata prerade plina Molve, a elektrana Sisak gradit će se na industrijskoj lokaciji i jedan je od mnoštva projekata transformacije spomenute lokacije u moderan industrijski centar na tom području. Prilikom izgradnje koristit će se najnovija tehnološka rješenja, radovi započinju u proljeće 2022. godine, a završetak izgradnje očekuje se u 2023. godini – kažu u kompaniji.
HEP zasad u pogonu ima sunčanu elektranu Kaštelir 1 priključne snage 1 MW, smještenu na lokaciji Sabadin na području općine Kaštelir – Labinci u Istri, koja je nakon preuzimanja 2019. godine postala prva neintegrirana sunčana elektrana u portfelju HEP-a i jedina njegova u sustavu poticaja, zatim Kaštelir 2 priključne snage 2 MW, solarnu elektranu Vis s 3,5 MW na brdu Griževa glavica, elektranu Marići s 1 MW te Kosore Jug u Vrlici, koja je proradila u prosincu prošle godine, s 2,1 MW. Uskoro će s radom početi i sunčana elektrana Stankovci izlazne snage 2,5 MW te Obrovac sa čak 7,35 MW, koja je izgrađena na području bivše tvornice glinice, gdje je ugrađeno 27.544 fotonaponskih modula. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh SE Obrovac, vrijedna 52 milijuna kuna, moći će zadovoljiti potrebe više od 3500 kućanstava. Sve te elektrane dio su HEP-ova plana da do 2030. godine u sunčanim elektranama ima 350 MW instalirane proizvodne snage.
HEP, osim toga, do 2030. godine planira povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto, što će pokušati ostvariti povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana i investiranjem u sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana kakva je lani podignuta u Korlatu, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, priključne snage 58 MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 170 GWh, što je jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Proizvedena električna energija od VE Korlat bit će dovoljna za opskrbu više od 50.000 kućanstava, a vrijednost investicije je oko 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana ima 18 vjetroagregata sa stupovima visokima 114 metara i promjera rotora od 131 metra. HEP je izgradio i dvije kogeneracijske elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku.
VIDEO Stožer objavio mjere prelaska granice i ulaska u bolnice koje vrijede od 1. veljače
dok po svijetu grade solarne elektrane na umjetnim jezerima kako bi sačuvali vrijednu zemlju, smanjili evaporaciju. naši mozgovi se hvale kako će pored akumulacijskog jezera posjeći šumu i napraviti solarnu elektranu na ledini!