Činjenicu da je Europska komisija potvrdila Sudu EU da se Uredba o EPPO-u u Hrvatskoj primjenjuje suprotno temeljnim ugovorima EU i suprotno Ustavu RH, odnosno da je stava da glavni državni odvjetnik nije smio preuzeti slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša u studenom 2024. godine od EPPO-a, komentirala je u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Na pitanje koliko je ta vijest neugodna za Hrvatsku, kazala je da još uvijek nije, ali i da će biti ako se i Sud EU složi sa stajalištem Komisije. Nekoliko je zanimljivih situacija. Kao prvo, kazala je, ne zna se tko je prije pokrenuo cijeli postupak. DORH kaže da su oni, EPPO da su pak oni. Prema zakonu koji je na snazi u Hrvatskoj, u tom slučaju oko sukoba nadležnosti odluku donosi glavni državni odvjetnik.
– Znamo da je europska tužiteljica došla u Hrvatsku i tražila da se to vrati u nadležnost EPPO a i da je glavni državni odvjetnik to odbio. Ona se povukla, ali ne za stalno već je rekla da ćemo to na drugim instancama rješavati, ne u Hrvatskoj. U to se uključila onda i stranka Možemo koja je preko Ustavnog suda pokrenula postupak, a Ustavni sud je rekao da to nije samo stvar hrvatskog prava nego i europskog te je automatski predmet prebacio na Sud EU. I sad ćemo vidjeti koju će odluku donijeti – kazala je Škare Ožbolt.
Dodala je i kako je EK u svom očitovanju nastupila jako tvrdo i potpuno stala na stranu Ureda europskog javnog tužitelja. – Za EK je to biti ili ne biti. Ili će stati uz europsko tužiteljstvo koje je i osnovano da kontrolira, odnosno procesuira sve koji netransparentno i nezakonito troše europska sredstva ili će im u ovom slučaju zubići otupjeti – kazala je Škare Ožbolt i dodala da ako se Sud odluči za prvu varijantu, slijedi promjena zakona u svim zemljama EU u kojima o sukobu nadležnosti odlučuje glavni državni odvjetnik.
A u tom slučaju postavljalo bi se i pitanje, kazala je, što će biti sa slučajevima zbog kojih su se dva tužiteljstva i "zakačila". Prema mišljenju Škare Ožbolt, novi zakon morao bi se u tom slučaju primijeniti i na slučaj zbog kojeg je pokrenuta njegova izmjena. Na pitanje može li Hrvatskoj, u ovom slučaju, biti otegotna okolnost što ima nekoliko ministara koji su u problemima zbog trošenja europskog novaca, Škare Ožbolt je rekla da da nije pitanje tko je tko u mreži, je li riječ o "velikoj" ili "maloj ribi" već da je za Sud EU bitan način funkcioniranja, način procesuiranja i način kontrole europskih sredstava. Drugim riječi, ako Europska unija daje sredstva, ona traži da ta sredstva kontrolira i da se procesuiraju oni koji ih nisu trošili namjenski. Zato je većina zemalja i prihvatila, kazala je, nadležnost EPPO-a u svojim svojim državama pa tako i Hrvatska. Na pitanje smatra li ona, kao odvjetnica, da glavni državni odvjetnik može samostalno odlučivati u sporovima s europskim tužiteljstvom obzirom da može biti i zainteresirana strana, kazala je kako njoj to nije logično.
Komentirala je i reteriranje Vlade, odnosno konačno razdvajanje izbora ustavnih sudaca od izbora predsjednika Vrhovnog suda koji bi čelnu osobu trebao dobiti sutra. Podsjećamo, riječ je o Mirti Matić koju je predsjednik države predložio za novu šeficu Vrhovnog suda. Bivša ministrica pravosuđa kazala je kako ta dva izbora nikada nije ni trebalo spajati već je odavno trebalo izabrati prvu osobu treće grane vlasti. – Nije to samo predsjednik suda. To je predsjednik Vrhovnog suda ili predsjednica Vrhovnog suda. To je vrh, kapa treće grane vlasti u zemlji ili jedne grane vlasti u zemlji. Ta dva izbora nije trebalo spajati, a spojena su vjerojatno s idejom da se na nešto utječe i trguje. Kao što je izbor ustavnih sudaca uvijek predmet trgovine jer je potrebna dvotrećinska većina – kazala je.
Nadmudrivanja oporbe i vladajućih u tim su situacijama, kazala je, uvijek prisutna, posebice između dva glavna pregovarača u parlamentu. – Godinama su to bili Šeks i Arlović. Sad su došli neki novi klinci – kazala je. Na pitanje misli li da se Malenica i Đujić nisu pokazali doraslima zadatku, kazala je da kako ne misli da nisu dorasli zadatku već da su se oni dogovorili prije nego njihovi šefovi. – I sad kad su se šefovi umiješali, nema više sreće – kazala je.
Na pitanje smatra li da je oporba uopće htjela izabrati ustavne suce s obzirom na poruke da jedan ustavni sudac vrijedi više od stotinu predsjednika Vrhovnog suda, kazala je kako je bilo loših izjava i s jedne i s druge strane i da to nije dobro. Stava je i da vjerojatno ustavni suci neće biti izglasani u petak i da se ide u novi krug izbora koji neće više biti opterećen uvjetom izbora predsjednika Vrhovnog suda. – Možda će tada ići lakše – kazala je.
Problematizirala je i činjenicu da se kandidate "vuklo kroz blato". – Da je sada propao izbor šefa Vrhovnog suda, tko bi se više javio za tu funkciju, da ga se povlači, razvlači na proste faktore. Treba sve znati o osobi koja se imenuje za takvu funkciju, ali ne tako da te vuku kroz blato. Postupak ispitivanja bio je jako ružan – kazala je Škare Ožbolt. O tezi da Ustavni sud reagira na daljinski upravljač vladajućih, kazala je da je to stvar percepcije, odnosno da ovisi o tome slažete li se s odlukom Ustavnog suda ili ne. – Ako ovako imate prepucavanja i vezivanje izbora ustavnih sudaca s izborom predsjednika Vrhovnog suda, onda naravno da ćete sebi stvoriti sliku kako se oni samo grebu i tuku tko će imati prevlast – poručila je.
Bivša ministrica komentirala je i afere koje potresaju sportske saveze. Na pitanje je li moguće da nitko ništa nije znao, a godinama se očito kralo, kazala je kako smo mi toliko mala zemlja da se gotovo ništa ne može sakriti. Sve, dodala je, ispliva i negirati nakon toga nešto potpuno je suludo. – Svatko misli i mašta u glavi kako mu se ništa ne može dogoditi – kazala je i dodala kako je slučaj Sanader pokazao da čim se makneš s vlasti, takav stav nije točan. Ljudima koji, nastavila je, životare potpuno je neshvatljivo kako se neki razbacuju milijunima, kako uopće dolaze do njih i kako kupuju nekretnine, automobile, jahte... Na pitanje kako je moguće da je predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek i dalje u Kazahstanu nedostupan hrvatskom pravosuđu, kazala je kako je njoj interesantno kako je Pavlek uopće završio u Kazahstanu.
– Da poznate pravosuđe te zemlje i da znate kakvi su uvjeti u zatvorima te zemlje, a on je tamo u egzilu u zatvoru za strance, znali bi da su to najgori zatvori na svijetu. Među top pet najgorih zatvora na svijetu, sigurno. Bolje da ne kažem što se sve tamo događa. Dakle, što vas to tjera da kažete da ne želite da vas se izruči Hrvatskoj, osim ako nisi potkupio tamo nekoga. Vrlo, vrlo, vrlo neobično – kazala je Škare Ožbolt. Dodala je i kako će možda Pavlek sada "zatražiti državljanstvo Kazahstana, kad već nije državljanin BiH", a na pitanje kako to da mnogi uspiju napustiti Hrvatsku prije uhićenja i je li to slučajno, poručila je da zasigurno nije slučajno i kako treba tek vidjeti kako će se cijeli slučaj još rasplesti. Kao i svake godine u svibnju, tako se i ovog svibnja ponovno rasplamsala ideološka rasprava je li Zagreb oslobođen ili okupiran 1945. godine. Takve rasprave i prijepore u društvu imat ćemo, smatra Škare Ožbolt, dok god je Hrvata i emocija i sjećanja na prošlost.
– Činjenica je da smo devedesetih imali agresiju na zemlju. Činjenica je da smo tranziciju iz socijalizma u tržišnu ekonomiju i u tržišno i višestranačko društvo i demokraciju tipa zapadnih demokracija proveli istovremeno se boreći za svoje živote i za svoju slobodu. Nije bilo prostora za nekakve svađe i ideološke razine ustaša i partizana koje su se sada rasplamsale. Devedesetih smo se svi ujedinili oko zajedničkog neprijatelja. Sada kao da nemamo važnijeg posla, kao da smo postali malo dokoni, kao da nam je dosadno pa se okrećemo tim temama. A možda su one potrebne da bi se prikrile neke afere – kazala je Škare Ožbolt. U ono vrijeme nije bilo moguće, kazala je, prebrojavati čiji su djedovi bili na čijoj strani, tko je bio ustaša, tko partizan, a na pitanje može li se danas to riješiti, rekla je da je kasno. – Dosta njih bilo je na funkcijama i odradilo neke situacije, obogatilo se. Dobili smo jednu novu političku političku kastu, neki su došli do neslućenih razmjera bogatstva na krivim privatizacijama. Kad pogledate tko su ti ljudi, sve su uglavnom ljudi koji su možda mogli biti i predmet lustracije. I što sada? – kazala je Škare Ožbolt. O tim nepravdama treba raspravljati i proučavati ih i analizirati ih, ali ne, kazala je, u svakodnevnom životu. S ideološkim raspravama ljudi su, zaključila je, zasićeni, a od toga nemaju ništa. – Kad ti netko počne tako ni iz čega otvarati ideološku raspravu, onda znaš da nešto ne štima, da je u pozadini ili prikrivanje ili skrivanje većeg problema – zaključila je.
Otvori KEKS Pay
Vesna prekrasno izgleda, sklad ljepote i obline