Vrijeme nitko ne može kontrolirati, ali na njega se može čovjek pripremiti. Upravo je to jedan od razloga zašto brojni Hrvati odlaze na stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), pogotovo u trenutku kad su najavljene visoke temperature koje mogu znatno utjecati na čovjekovo zdravlje.
Jedna izuzetno važna stavka koja se može pronaći su i upozorenja na opasne vremenske prilike. DHMZ je poznat po tome što je podijelio kartu Hrvatske po regijama, a boje koje koriste služe kao pokazatelj kakvo se vrijeme očekuje i na što se građani trebaju pripremiti. S obzirom na to da je karta upozorenja podijeljena na regije na kakve Hrvatska tehnički nije podijeljena, zanimalo nas je o čemu je točno riječ.
"Upozorenja na opasne vremenske pojave, uključujući između ostaloga i toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje, izrađuju se za osam područja odnosno osam klimatskih regija. Radi se o područjima koja se razliku prema svojim klimatskim obilježjima, a imenovana su prema gradovima središtima tih klimatskih regija. To su: 1. Osijek, 2. Zagreb, 3. Karlovac, 4. Gospić, 5. Rijeka, 6. Split, 7. Dubrovnik i 8. Knin", rečeno nam je iz DHMZ-a.
Zanimalo nas je što je bilo ključno pri određivanju tih regija i kad je sve to krenulo.
"Kriteriji za upozorenja za pojedine klimatske regije rade se na temelju obrade višegodišnjih nizova meteoroloških podataka. Tako se upozorenja za toplinske valove, koja se izrađuju od 2012. godine, temelje na istraživanju podataka smrtnosti i temperatura", napominju.
Poznata biometeorologinja DHMZ-a Ksenija Zaninović provodila je to istraživanje u suradnji sa svjetski poznatim biometeorologom Andreasom Matzarakisom, koji je sam osmislio nekoliko metoda primijenjene klimatologije i biometeorologije.
"Sadašnja podjela na klimatske regije primjenjuje se od 2009. godine od kada su upozorenja na opasne vremenske pojave za Hrvatsku vidljiva na jedinstvenom servisu u Europi osnovanom upravo radi pravovremenog obavještavanja javnosti na opasne vremenske prilike - Meteoalarm", kazali su nam iz DHMZ-a i podsjetili kako Meteoalarm sadrži upozorenja čak 37 nacionalnih meteoroloških servisa na 33 jezika, uključujući i hrvatski, te je jednostavan za korištenje.
VIDEO: Čekaju nas paklene vrućine, danas izdano niz upozorenja: 'Oprez, mogući su zdravstveni rizici'
Državni hidrometeorološki zavod otkrio nam je i koji su im sljedeći planovi.
"Idući važan korak DHMZ-a na području izdavanja upozorenja o opasnim vremenskim pojavama bit će povećanje broja regija za koje će se izdavati upozorenja. To prvenstveno ovisi o količini dostupnih i relevantnih informacija, kao i suradnji s Operativnim centrom Civilne zaštite. Time će se slijediti metodologija rada Civilne zaštite što bi u konačnici trebalo rezultirati zamjenom podjele po klimatskim zonama s administrativnom podjelom po jedinicama područne (regionalne) samouprave", navode detalje onog što nas čeka.
S obzirom na to da posljednje dane karakteriziraju visoke temperature koje nisu opasne samo za kronične bolesnike i starije, nije rijetkost vidjeti na stranicama Državno hidrometeorološkog zavoda ni preporuke kako se zaštiti.
Međutim, napomenuli su nam nešto što je važno za znati, a to je razlika između izraza toplinski val i toplinski udar.
"Dok toplinski val predstavlja razdoblje produljenog trajanja visokih temperatura zraka, toplinski udar je posljedica te pojave na zdravlje ljudi. Toplinski je udar po život opasno stanje povezano s prekomjernim izlaganjem visokim temperaturama zraka i bitno je razlikovati ova dva pojma", upozoravaju iz institucije.
Velebit ni regija, a bitno utječe na klimu neovisno o broju županija koje presijeca ! Isto je i s Panonskom nizinom na sjeveru bez obzira na županije il regije HR ! Inače na našu klimu dost utječu i Alpe koje opče nisu vu HR !