Obljetnica Sibinjskih žrtava

Milanović: "Sibinj je malo mjesto kroz koje se presijava cijela hrvatska povijest"

Sibinj: Polaganje vijenaca u povodu obilježavanja 89. obljetnice Sibinjskih žrtava
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL
1/8
16.02.2024.
u 18:08

Od protuhrvatskog režima Kraljevine Jugoslavije prije 89 godina smrtno je stradalo osam nedužnih slavonskih seljaka

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju 89. obljetnice stradanja Sibinjskih žrtava.
Sjećanje je to na tragični događaj u Sibinju od 19. veljače 1935. godine, povijesno poznat kao "Buna seljaka brodskog Posavlja", kada su jugoslavenski žandari mučki ubili osmoricu nedužnih slavonskih seljaka. 

Od protuhrvatski raspoloženog režima Kraljevine Jugoslavije stradalo je osam seljaka s područja današnje općine Sibinj. Svoje živote dali su Petar Topalović, Ivo Janković, Mato Pejić, Ivo Katalinić, Đuro Štimac, Stipe Gunčević i Antun Ercegović - svi iz odvoračkih sela te Ante Perković iz Gornjih Andrijevaca. Sibinjske žrtve desetljećima se obilježavaju kao simbol domoljubne svijesti svih stanovnika ovog mjesta nedaleko od Slavonskog Broda, a u Sibinju se tim povodom slavi i Dan općine.

Govoreći nasvečanoj sjednici Općinskog vijeća, Milanović je istaknuo da u vrijeme kada su pale sibinjske žrtve moderna politička hrvatska nacija više nije bila dojenče niti malo dijete, nego je već bila svjesna sebe, svjesna u kojim okolnostima se razvija i koje joj prepreke stoje na putu.


GALERIJA: Milanović: Sibinj je malo mjesto kroz koje se presijava cijela hrvatska povijest

Sibinj: Polaganje vijenaca u povodu obilježavanja 89. obljetnice Sibinjskih žrtava
1/8

- Sibinj je malo mjesto kroz koje se presijava cijela hrvatska povijest, kultura, porijeklo, korijeni. Ljudi su se ovdje okupili kako bi uz dozvoluz vlasti proslavili jednu bezazlenu stvar - papin rođendan. I kako to biva u mnogim Shakespaerovim i grčkim tragedijama, hitac je došao iz naših redova. Jedan lokalni Hrvat, unitarist, prvi je zapucao na svoje. I tu se kolo nasilja i bezumlja razvijalo, uključili su se žandari, pale su žrtve – rekao je Milanović. 

On je podsjetio da su tri mjeseca nakon tog tragičnog događaja održani prvi, uvjetno rečeno slobodni izbori nakon ubojstva kralja Aleksandra. Na tim izborima pobijedila je unitaristička stranka, koja je osvojila 1,7 milijuna glasova, dok je ujedinjena opozicija predvođena Vlatkom Mačekom osvojila blizu 1,1 milijuna glasova. Dakle, ne puno manje. Ipak, podsjetio je Milanović, unitaristi su dobili čak 300 mandata u parlamentu, a oporba tek 60. To je nedavno raspirilo bijes i nezadovoljstvo i sjećaj da se ne igra po fair playu.

Europa koja je u to vrijeme bila na raskrižju i cijepala se po šavovima na području Kraljevine Jugoslavije svjedočila je pokušaju stvaranja umjetne nacije i identiteta. Pravo na osjećaj i identitet nije oduzimano samo Hrvatima nego i drugim narodima.  - Događalo se još nešto bitno te 1935. godine, nešto što je značajno za razvoj našeg naroda i naš identitet i pokazuje da su stvari možda mogle ići drukčije. A cijela povijest je ustvari jedna duga priča i dilema što bi bilo da je bilo drukčije. Pa su tako te 1935. godine u koaliciji ujedinjene opozicije koju je vodio Hrvat Vlatko Maček bili i hrvatski Srbi. Oni nisu bili s režimom u Beogradu. Bila je Samostalna demokratska stranka Svetozara Pribičevića. I svi hrvatski Srbi su se ponašali i politički djelovali onako kako smo željeli da budu uvijek, a to je kao građani Hrvatske, naši susjedi - poručio je Milanović i dodao:

VIDEO: Milanović: 'Vidjet ćeš kad se digne oluja kako prolaziš kada gaziš po dostojanstvu Hrvata'

- I ta priča  da je to bila isključivo prosrpska klika nije potpuno točna. Oni su pokušavali postrojiti jednu novu jugoslavensku naciju, a ja sam u politici za ideje, ali brate nisam za postrojavanje, ni ljevičarsko ni desničarsko. Predsjednik Općinskog vijeća općine Sibinj Krunoslav Eraković rekao je da su sibinjski seljaci mučki ubijeni samo zato što su tražili slobodu i prestanak tlačenja. Danas se, dodao je, također sjećamo i poginulih hrvatskih branitelja i svih onih znanih i nezvanih Hrvata koji su kroz stoljeća davali svoje živote i bili proganjani, zatočeni i mučeni samo zato što su tražili slobodu.

- Svi su oni sanjali hrvatsku državu, ali su prvo tražili slobodu, jer bez slobode i prestanka tlačenja ne možeš tražiti ni više. Nažalost, danas živimo u vrijeme kada je ta sloboda malo i ugrožena. Ne toliko fizička sloboda, koliko sloboda misli, riječi i djela. Svjedoci smo proteklih nekoliko godina kako svi oni koji imaju svoj stav i mišljenje i propitkuju nekakav glavni narativ jednostavno budu minorizirani, maknuti i otkazani. To je šteta. Nadam se da će naši intelektualci imati pravo i slobodu izreći svoje mišljenje i ideje, jer upravo je intelektualna elita ta koja usmjerava čitavo društvo – istaknuo je Eraković.

VEZANI ČLANCI: 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije