17.01.2020. u 12:03

Neće to biti laka priča ni za europske okvire, proći će godine dok se ne pretvori u direktivu

Hrvatski su sindikati dobili snažnu pomoć i podršku u novom sastavu Europske komisije. Tamošnja je ljevica među prve prioritete novog saziva Europske komisije postavila izgradnju jake socijalne Europe pa je ovaj tjedan pokrenuta procedura za propisivanje najnižeg iznosa minimalne plaće. Europski su sindikati godinama tražili da radnički minimalac bude dvije trećine srednje plaće, za što se na proteklim izborima zalagala i europska ljevica, pa je Komisija pokrenula proces usuglašavanja između sindikata i poslodavaca o prijedlogu da se minimalac digne na 60 posto srednje plaće u svakoj državi.

Neće se Hrvatskoj ili istoku nametnuti skandinavski minimalac, jer bi to bilo nerealno, ali pritiskat će se nacionalne vlade da budu socijalno osjetljivije. Europa bi i dalje imala 27 ili 28 različitih minimalnih plaća, ali uspostavio bi se dogovoreni paritet unutar države koji zasad ne postoji u desetak članica. Hrvatska je, naravno, među njima. Naša se minimalna plaća povećava svake godine, na početku bude nešto malo jača u odnosu na srednje plaće, no prema kraju godine zaostajanje se povećava. Kada bi se odmah uvela obveza da minimalac ne smije biti ispod medijalne, odnosno srednje plaće, hrvatski bi poslodavci morali dići minimalnu plaću za dodatnih 400 kuna, na približno 4400 kuna bruto.

Neće to biti nimalo laka priča ni za europske okvire, tako da će sigurno proći godine dok se ne pretvori u novu obvezujuću direktivu. No bitno je od nečega početi. U Hrvatskoj je 2018. minimalac primalo oko 45 tisuća zaposlenih. Moguće je da je danas taj broj još i veći jer je u međuvremenu država dodatno liberalizirala uvjete rada za obrtnike i male poduzetnike, čime je motivirala građane da se prijavljuju na minimalne plaće. No prije usuglašene minimalne plaće, Europska unija mora osigurati primjenu nove direktive o izaslanim radnicima, prema kojoj će se ujednačiti cijena rada izaslanih s domaćim radnicima.

Iz Hrvatske, uglavnom u Njemačkoj, trenutačno radi oko 50 tisuća izaslanih radnika. Ideja o ujednačavanju uvjeta rada i propisivanju minimalnih standarda uglavnom dolazi od razvijenih članica, koje ne žele da im jeftiniji radnici s istoka ruše cijenu rada.

Komentara 3

Filip Šimić
15:57 17.01.2020.

Daaaaj Ljubice, nema zakonskog minimalca u skandinavskim zemljama, uozbiljite se ti i glavni urednik

NA
narko
13:03 17.01.2020.

"Neće se Hrvatskoj ili istoku nametnuti skandinavski minimalac, jer bi to bilo nerealno..." Skandinavdski minimalac je 0 (nula) - nema ga Bilo bi vrijeme da novinari počnu raditi provjeru činjenica

ST
stefj
21:58 17.01.2020.

Ma to izjednačavanje plaća ubija EU. Struka napušta Europu i odlazi u Ameriku i Australiju, EU već desetljećima nije iznjedrio nekog tehnološkog svjetskog lidera, nema inovacija, već dugo EU jako zaostaje... A sve je krivo to izjednačavanje plaća, kažnjavanje izvrsnosti, nametanje birokracije i normi, porezna presija itd. Pa cijeli svijet se bavi razvojem robota, digitalnih usluga i sl, a EU se bavi uvođenjem poreza na te stvari... To definitivno nije budućnost, to definitivno vodi u degradaciju, što se jako dobro vidi. Danas rijetko tko može kupiti neki EU proizvod, čak i autoindustrija, radni strojevi i slične stvari koje se prodaju izvan EU-a i proizvode se izvan EU-a, nose samo ime neke EU tvrtke...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije