Godina u koju smo upravo ušli je izborna, a iskustvo nas uči da u izbornim godinama nema bolnih rezova ni reformi. Dapače, birače se obično privlači različitim benefitima, a oni bi se u 2019. najviše mogli osjetiti kroz nastavak porezne reforme. Čeka nas tako niži PDV na niz živežnih namirnica i bezreceptne lijekove.
Iako je u početku bilo dosta skepse oko toga da će niži PDV na svježe meso i ribu, voće i povrće te dječje pelene doista značiti i manje cijene za potrošače, neki trgovački lanci su, potaknuti novim poreznim zakonima, cijene tih proizvoda smanjili već od 1. prosinca. Može se očekivati da će ih sljedećih mjeseci slijediti i konkurencija, a prosječnoj hrvatskoj obitelji zbog nižeg bi PDV-a godišnje u kućnom budžetu trebalo ostati oko 1000 kuna.
Pogledajte video - što stupa na snagu 2019.:
Nova godina donosi i veći minimalac (3000 umjesto 2751 kune), veće naknade ročnicima (3000 kuna) i veće plaće studentima i pravosudnim dužnosnicima. Roditelji studenata i srednjoškolaca koji primaju stipendije ili dobiju nagrade ubuduće se neće morati bojati da će zbog uspjeha svoje djece morati platiti viši porez na dohodak. Niz prednosti nova godina donosi i udomiteljima, kojima će znatno porasti naknade za rad, a država će im plaćati i mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Na snagu stupaju i neke odredbe novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Oni koji su tijekom 2018. godine stekli status hrvatskog ratnog vojnog invalida na temelju bolesti, od početka godine će primati invalidsku mirovinu. Isto se odnosi i na pripadnike Hrvatskog vijeća obrane, a koliko će "novih" HRVI primati mirovinu i koliko će to državu u konačnici koštati, još je nepoznato.
S prvim danom nove godine na snagu stupa i mirovinska reforma, koja sa sobom nosi brže ujednačenje dobi za odlazak u starosnu mirovinu žena i muškaraca. Puna ravnopravnost kada je u pitanju dob za umirovljenje postići će se 2027. godine, kada će i žene i muškarci u starosnu mirovinu odlaziti sa 65 godina. "Emancipacija" će se potvrditi 2033. godine, kroz povećanje dobi za umirovljenje za sve. I žene i muškarci od tada će u starosnu mirovinu sa 67 godina života i 35 godina radnog staža. Oni koji su štedjeli i u I. i u II. mirovinskom stupu, a u mirovinu odlaze od 1. siječnja 2019. moći će istupiti iz II. stupa, ali i ostati u njemu bez bojazni da će zbog toga ostati bez dodatka koji primaju oni iz prvog stupa.
1. Manji PDV na meso, ribu, voće, povrće, pelene, lijekove...
Od Nove godine građani će, umjesto opće stope od 25 posto, na svježe meso, ribu, uvoz živih životinja, voće i povrće, jaja, mahunasto suho povrće te na dječje pelene plaćati međustopu od 13 posto. Novosti čekaju i obveznike PDV-a koji će u sustav ulaziti i tijekom godine, ostvare li isporuke u vrijednosti većoj od 300.000 kuna. Međustopa od pet posto primjenjivat će se i na bezreceptne lijekove, koji će se tako izjednačiti s onima na recept. Istom stopom PDV-a oporezivat će se i elektronička izdanja knjiga, udžbenici i ostale publikacije. Najavljeno smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto odgođeno je za godinu dana.
2. Lakše do skupocjenog automobila
Dobre vijesti čekaju i one koji namjeravaju kupiti skupocjeni osobni automobil ili više njih. Njima će se odbijati 50 posto pretporeza i za automobil skuplji od 400.000 kuna, što je do sada bila gornja granica za odbitak PDV-a. Po nalogu EU, Vlada je morala istu olakšicu prenijeti i na skuplja vozila.
3. Manji porez na promet nekretnina
Od 1. siječnja ukida se prijenos porezne obveze za isporuke nekretnina koje prodaje ovršenik u postupku ovrhe. Pada i stopa poreza na promet nekretnina, koja je već lani snižena s pet na četiri, a od Nove godine iznosit će tri posto. Roditelji više neće ostajati bez olakšice za studente koji primaju stipendiju, što je dosad bio slučaj za stipendije veće od 15.000 kuna godišnje.
4. Manji porez onima s višim primanjima
Na niži porez na plaću od 1. siječnja mogu računati oni s poreznom osnovicom između 17.500 i 30.000 kuna. Oni će umjesto 36 posto porez na dohodak plaćati po stopi od 24 posto, a viša stopa primjenjivat će se samo na osnovice veće od 30.000 kuna.
5. Minimalac raste na 3000 kuna
Radnicima na minimalnoj plaći nova godina donosi nešto viša primanja. Minimalac s 2751 kune raste na 3000 kuna. Riječ je o najvećem pojedinačnom povećanju minimalca koji je od početka ovog mandata narastao za oko 25 posto.
6. Ukidaju se dva doprinosa, veći onaj za zdravstveno osiguranje
Poslodavci od Nove godine mogu računati na manje opterećenje, i to zbog ukidanja dvaju doprinosa na plaću - doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto te za zaštitu na radu od 0,5 posto. Međutim, povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
7. Novi paušal za privatne iznajmljivače
Privatni iznajmljivači kreveta ili smještaja u kampovima od ove će godine paušalni porez plaćati u iznosu od 150 do 1500 kuna, što će utvrđivati gradovi i općine, U onima koji to ne odrede do 15. siječnja, iznajmljivači će plaćati 750 kuna.
8. Veća zarada studentima
Promjene čekaju i studente, kojima od 1. siječnja raste minimalna satnica. Za sat rada oni će, umjesto 21,5 kuna od sada zarađivati 23,44 kune.
9. Brže izjednačavanje uvjeta za mirovinu za žene i muškarce
Ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce. Svake godine ta će se dob povećavati za četiri mjeseca, do kraja 2026. godine, od kada će i žene i muškarci u starosnu mirovinu sa 65 godina. Od 2033. godine svi će u starosnu mirovinu ići sa 67 godina. Uz to, čeka nas i veća penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, i to za 3,6 posto po godini do maksimalno 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje će biti trajno i neće ovisiti o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu. Pri podnošenju zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućeno je istupanje iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II. stupa) i osiguranicima koji su obvezno bili osigurani u oba mirovinska stupa, a na dan 1. siječnja 2002. bili su mlađi od 40 godina.
10. Uvećanje staža za majke i posvojiteljice
Majke ili posvojiteljice od početka godine mogu računati na uvećani radni staž, i to za šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Iznimno, staž će se uvećavati ocu, odnosno posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Staž će im se dodavati po ispunjenju uvjeta za mirovinu.
11. Vikend-dežurstva u domovima zdravlja
Na snagu stupa novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, po kojemu će svaki dom zdravlja vikendima i blagdanima morati imati dežurnog liječnika. Zakon unosi i promjene u organizaciji hitne medicinske pomoći kroz integraciju objedinjenih hitnih bolničkih prijema i županijske ili gradske hitne službe te daljnje povezivanje bolnica.
12. Ukidaju se prekršajni sudovi
Od Nove godine prekršajni sudovi se spajaju s općinskima. Jedina dva prekršajna suda ostat će u Splitu i Zagrebu. Suci u istom stupnju sudovanja primat će jednake plaće, a svima njima, kao i državnim odvjetnicima, osnovica za izračun plaća povećava se za šest posto.
13. Veće plaće i ročnicima
Na veća primanja od 1. siječnja mogu računati i dragovoljni ročnici. Po novom pravilniku Ministarstva obrane, njihova mjesečna naknada povećat će se sa sadašnjih 2000 na 3000 kuna.
14. Invalidska mirovina i 'novim' ratnim invalidima
Na snagu stupaju i odredbe novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji po kojima će "novi" ratni vojni invalidi, kojima je tijekom ove godine status HRVI priznat po osnovi bolesti, od 1. siječnja dobivati invalidsku mirovinu. Pravo na invalidsku mirovinu moći će ostvariti i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.
15. Udomiteljstvo postaje zanimanje
Udomiteljstvo postaje zanimanje. Naknade udomiteljima, koji su do sada mjesečno primali između 300 i 500 kuna, porast će na 2500 kuna. Za udomitelje djece i odraslih s posebnim potrebama one će iznositi između pet i šest tisuća kuna. Na naknade će se obračunavati i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Udomiteljima će se i dalje isplaćivati opskrbnine, koje sada iznose između 1800 i 2200 kuna, a u budućnosti bi trebale i rasti.
Pogledajte i video Adventa u Zagrebu:
Trebalo je odrediti maksimalnu plaču saborskim zgubidanima koja nikako ne bi smjela biti veća od prosječne u Hrvatskoj .