Ukupna kvaliteta visokoškolskog obrazovanja smanjuje se ako profesori i studenti, kao i studenti međusobno nemaju kvalitetnu komunikaciju na nastavi uživo, bez obzira na najsuvremenije tehničke i obrazovne metode uvedene u izvanrednim uvjetima s online nastavom. Naime, profesori u kontaktnoj nastavi brže i bolje primjenjuju individualan pristup prema studentu i lakše uočavaju one koji se žele aktivno uključiti, a upravo je takav pristup iznimno važan kako bi studenti postigli maksimalne ishode učenja. Poruke su to panelista na današnjem okruglom stolu „Vraćaju li se studenti na fakultete?“ održanog na Sveučilištu VERN', među kojima je bio i prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Na panelu se moglo čuti i da pojedini fakulteti još nisu donijeli službenu obavijest kako će se odvijati nastava u novoj akademskoj godini unatoč preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o održavanju nastave kao i prije pandemije.
„Vjerujem da će sveučilišta naći način da se studenti vrate na fakultete u što većem broju, što će naravno ovisiti o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i o odgovornosti samih sveučilišta i studenata. Mogu samo apelirati na što veću procijepljenost jer je to jedan od ključnih preduvjeta za povratak na uvjete prije pandemije, kako pokazuju iskustva vodećih sveučilišta u inozemstvu. Primjerice, većina privatnih sveučilišta u SAD-u uvela je pravilo da samo cijepljeni studenti mogu pratiti nastavu u živo dok se Europa više oslanja na svijest građana i ide samo s preporukama, kao što smo napravili i mi s druge strane, brojni su fakulteti stvorili uvjete za fizičku nastavu i spremni su za dolazak studenata“, istaknuo je prof.dr.sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Na panelu se moglo čuti kako su razni fakulteti uložili maksimalan trud u najsuvremenije metode predavanja i tehničku podršku pa ne čudi zadovoljstvo njihovih studenata on-line nastavom. Potvrđuju to i brojke koje su studenti Sveučilišta VERN' iznijeli u anketi: njih 86 posto smatra tehničko odvijanje online nastave vrlo dobrim i izvrsnim, a ocjena zadovoljstva hibridnom nastavom u zimskom semestru bila je visokih 4,73 te u ljetnom semestru još viših 4,75.
No, bez obzira na takve pozitivne brojke, panelisti ističu kako su studenti i profesori diljem Hrvatske iznimno zainteresirani za povratak u fakultetske zgrade, te ističu podršku povratku nastave na fakultete u novoj akademskoj godini. Primjerice, potvrđuje to i podatak da se 85 posto zaposlenih profesora na Sveučilištu VERN' cijepilo prema samostalnoj odluci.
„Nakon godinu i pol dana online ili kombiniranog tipa nastave, jasno je da takva nastava u visokoškolskom obrazovanju nije dugoročno održiva. Dodatno ohrabrenje povratku klasičnom tipu nastave daje i sve veća procijepljenost među nastavnim osobljem i studentima. Stoga uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, nema prepreka održavanju nastave kao i prije pandemije. Sveučilište VERN' i prošle akademske godine održavalo je gotovo sve ispite u kontaktnoj nastavi, a i sada smo potpuno spremni za cjelovitu nastavu u učionicama jer jedino tako svojim studentima omogućujemo najkvalitetniju nastavu i učenje kojeg očekuju. Međutim, treba naglasiti da smo kroz online nastavu razvili nove metode poučavanja i stekli novo nastavno iskustvo, pa se u dijelu izvedbe online i kontaktna nastava mogu kombinirati uz postizanje svih ishoda učenja“, rekao je prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN'.
S druge strane, mnogi su fakulteti stvorili uvjete za fizičku nastavu i spremni su za dolazak studenata.
„Naše su ankete pokazale procijepljenost 85 posto zaposlenih i oko 60 posto studenata, od onih koji su sudjelovali u istraživanju. Mi smo spremni za kontaktnu nastavu jer smatramo da je interakcija glavna dodana vrijednost nastave uživo. Razgovarati, postavljati konceptualna pitanja i poticati raspravu glavna je odlika kvalitetne nastave i mora biti jedan od najvažnijih ciljeva“, rekao je prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
I dok u akademskoj zajednici i dalje traju polemike o optimalnim modelima izvođenja nastave, studenti imaju svoje mišljenje o proteklih godinu i pol nastave u online obliku, kako je to pokazala uvodna reportaža uoči panela koju su pripremili studenti Sveučilišta VERN'. Njihova anketa među kolegama s različitih fakulteta u Zagrebu upućuje na nedovoljnu motiviranost za nastavu, dekoncentraciju tijekom trajanja online nastave, povećanu količinu seminarskih radova i zadaća, kao i nedostatak socijalnog kontakta te povećanje varanja na ispitima kao glavne negativne pojave tijekom proteklih godinu i pol od izbijanja pandemije.
„Studenti su apsolutno svjesni svih prednosti i mana nastave u izvanrednim uvjetima, a kako pokazuju i ankete najviše im nedostaje socijalni aspekt i druženje. Važno je osvijestiti da bi online nastava mogla unazaditi kompetencije mladih u budućnosti“, Mihovil Mioković, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
Iako neizvjesna jesen donosi povećanje broja oboljelih od koronavirusa, iz HZJZ-a ističu jasne preporuke kako osigurati zdravstvenu zaštitu, te istodobno održavati kontaktnu nastavu.
„Prosječna procijepljenost djelatnika u obrazovnom sustavu je 59 posto, a što je viša razina obrazovanja, to je i veća procijepljenost. No, studenti bi se trebali više cijepiti. Podaci za mlade od 20 do 24 godina pokazuju da ih je cijepljeno nešto više od 71 500, odnosno jasno je da bi ta brojka trebala biti veća“, istaknula je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
