U Hrvatskoj je zabranjen uvoz i proizvodnja genetski modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, a na hrvatskom tržištu nema genetski modificirane hrane za ljudsku prehranu, ističe Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju objavljenom "zbog velikog interesa javnosti i medija". Zabrana uvoza i proizvodnja genetski modificiranih organizama odnosni se i na komercijalne svrhe i za poljske pokuse, te je na snazi »nulta tolerancija« na uvođenje u okoliš živih genetski modificiranih organizama, kaže se u priopćenju i napominje da bi hrana GMO podrijetla, i kad bi je bilo na tržištu, morala bi biti jasno označena - moralo bi pisati u deklaraciji da sadrži GMO kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU.
U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, kontinuirano raste interes potrošača za hranom koja nije genetski modificirana (npr. soja) i proizvedena je ili konvencionalno ili ekološki prihvatljivim uzgojem. Hrvatski proizvođači sjemena soje su pokazali interes da svoje sjeme, koje je genetski nemodificirano, službeno certificiraju, odnosno na deklaraciji označe kao "GMO free" sjeme. Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi propisano je da soja prihvatljiva za ekološki uzgoj mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje, ističe se.
Osigurana su sredstva za laboratorijske analize uzoraka sjemena
Zbog tih odredbi i radi pomoći hrvatskim proizvođačima genetski nemodificirane soje, Ministarstvo poljoprivrede je za 2015. godinu iz državnog proračuna osiguralo sredstva za laboratorijske analize uzoraka sjemena soje na moguću prisutnost GMO-a. U dostavljenim i analiziranim uzorcima nije utvrđena prisutnost GMO-a u sjemenu soje domaćih proizvođača. Sredstva za tu namjenu osigurana su i u državnom proračunu za 2016. godinu, kaže se.
U skladu s Direktivom EU iz 2015. godine, Hrvatska je i prije donošenja izmjena i dopuna Zakona o GMO, u rujnu 2015. godine, dostavila zahtjev o zemljopisnom izuzeću Europskoj komisiji za devet genetski modificiranih biljnih kultura koje su bile u postupku odobravanja ili već odobrene za uzgoj na razini EU. Time se Hrvatska odlučila za zabranu sjetve/sadnje GMO kultura na svojem teritoriju, što je Europska komisija primila na znanje i što su prihvatile biotehnološke tvrtke, kaže se.
Jedan od ciljeva hrvatske poljoprivredne politike je i sve veća proizvodnja ekoloških i autohtonih prehrambenih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede, prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao značajnog čimbenika zaštite prirode, okoliša te očuvanja biološke raznolikosti. Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj od 2011. do 2016. godine predviđeno je povećanje površina na 8 posto. Ekološka poljoprivreda je izdvojena iz mjere agro-okoliš kao zasebna mjera čime se dodatno naglasio njezin povoljni utjecaj na okoliš. U sklopu Programa ruralnog razvoja potpora se daje ekološkim proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje kao i onima koji nastavljaju ovaj vid proizvodnje, kaže se.
Poziv građanima da prijave inspekciji sumnju da se uzgaja GM kultura
Ministarstvo napominje da je zadnjih godina primjetan rast broja proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom. Postoji i znatan interes za proizvodnji autohtonih proizvoda, proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla. Hrvatska zaštitila 10 proizvoda na EU razini, 5 je u fazi zaštite na razini EU, a 4 na nacionalnoj razini.
Stoga je Hrvatska na svim sastancima u Bruxellesu podržala izmjene i dopune uredbe koja će omogućiti državama članicama da donesu odluku o tome hoće li dopustiti ili zabraniti korištenje GM hrane i hrane za životinje na svojem teritoriju bez obzira na već izdano odobrenje za korištenje na razini EU. Ministarstvo poziva građane da svaku osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasijana ili posađena genetski modificirana kultura bez odgode prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede na prijava@mps.hr "kako bismo zajedno zaštitili naše nacionalne interese", kaže su u priopćenju.
Ima, nakon zadnjih poplava