U utorak, drugog dana zasjedanja neformalnog Vijeća za konkurentnost Europske unije (COMPET) u Beču, koje se bavi s četiri glavna područja politika, unutarnjim tržištem, industrijom, istraživanjima i inovacijama te svemirom, glavna tema zajedničkog sastanka nadležnih europskih ministara bilo je istraživanje.
Hrvatsko izaslanstvo predvodila je ministrica znanosti i obrazovanja RH Blaženka Divjak. Neformalnim Vijećem predsjedao je austrijski ministar obrazovanja i znanosti Heinz Faßmann, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om. Ministrica Divjak se je na marginama sastanka susrela sa svojim austrijskim kolegom Faßmannom, njemačkim državnim tajnikom Georgom Schütteom, španjolskim kolegom Pedrom Duqueom te portugalskim ministrom znanosti, tehnologije i visokoškolskog obrazovanja Heitorom Manuelom.
- Iskustva drugih zemlja EU-a izuzetno su nam dragocjena. Austrijska već koristimo što je bila i jedna od tema razgovora s mojim austrijskim kolegom, ali isto tako i unutar EU-Trojke – Rumunjska, Finska i Hrvatska“, rekla je za Večernji list ministrica Divjak, istaknuvši: "Highlight dana za nas je zasigurno bio vrlo zanimljiv koncept dogovoren s predstavnikom Njemačke o načinu rada i suradnji 2020. godine, kada Hrvatska predsjeda Europskom unijom u prvoj polovici godine, a Njemačka u drugoj. Posebno me veseli da je Njemačka prepoznala Hrvatsku kao pouzdanog partnera koji ima zanimljivih inovativnih ideja i radi na pravi način, tako da sve zemlje EU-a i „velike“ i „male“ dobiju istu šansu na području istraživanja. Jer Europa ne može funkcionirati na način da su neki stalni dobitnici, a drugi stalni gubitnici. Tako se gube talenti i širi nezadovoljstvo među članicama“.
Hrvatska je ministrica podvukla kako su zadovoljstvo i zajedništvo na području znanosti, istraživanja i inovacija posebno važni za Europu, ukoliko ne želi zaostajati za svojim velikim konkurentima, Kinom, SAD-om, te Indijom.
„Uvijek ističem da moramo raditi na sinergiji i da svi moraju imati koristi od EU-fondova. Posebno se zalažem da kada se daju novci za istraživanja za velike projekte vodi se računa da se podupire cirkulacija mozgova, a ne da ti novci odu u nekoliko velikih država, a mi male države imamo onda ono što nam najteže pada, a to je odlazak mladih i sposobnih ljudi, posebno mladih istraživača iz zemlje“, napomenula je Divjak.
Na upit o koje su bile glavne teme sastanka, hrvatska je ministrica je rekla kako je, između ostalog, bilo riječi o tome kako namaknuti novac i formirati velike europske fondove za programe za istraživanja i inovacije za razdoblje nakon 2020. godine.
„U tom smislu govorili smo o velikom Paketu koji će za razdoblje od 2021. do 2027. vrlo vjerojatno imati obim od oko 100 milijardi eura. To je šansa i za hrvatska Sveučilišta i institute, ali i našu industriju, jer mogu u tome ravnopravno sudjelovati“, napomenula je.
Dodala je kako je šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom 2020. godine izuzetno važno za Hrvatsku, jer će hrvatski ministar nadležan za istraživanje predsjedati Vijećem u vrijeme kada će se usvajati najvažniji dokumenti na tom području. Vezano uz Paket prijedloga pravnog okvira za novi Okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021-2027 tzv. Obzor Europe, naglasila je kako su novost veliki misijski projekti, na teme značajne za sve sudionike, primjerice klimatske promjene.
Ministrica Divjak je bečki sastanak ocijenila „vrlo konstruktivnim“, napomenuvši kako je Hrvatska u EU prepoznata kao pouzdan i poželjan partner. Potkrijepila je to i nedavno potpisanim Sporazumom Hrvatske i Španjolske o fuzijskoj energiji, kao „energiji budućnosti“, po čemu su se ove dvije zemlje svrstale u europski i svjetski vrh.
„To je prvi put da Hrvatska vodi taj proces kod ovako velikih infrastrukturnih projekata u koje je uključeno više država. O njegovom značaju govori podatak da će u slijedećih 10 godina u taj proces biti uključeno oko 500 milijuna eura“, rekla je. Ukazala je i na dogovor s portugalskim kolegom o bilateralnoj suradnji Hrvatske i Portugala na području robotike i umjetne inteligencije i to već u drugoj polovici ove godine.
Vezano uz spektakularan uspjeh hrvatskih nogometaša na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, ministrica Divjak, svom austrijskom kolegi Faßmannu poklonila je hrvatsku kravatu kao, kako je rekla, „podsjetnik da i male zemlje mogu postići velike uspjehe“. Da pokaže svojim kolegama da je ne samo vrsna znanstvenica nego i promotorica svoje zemlje hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja na sastanku COMPET-a u Beču i sama je nosila prelijepu hrvatsku kravatu s kockicama.
ministrica divjak ima najvazniji cilj zatomiti sve hrvatsko u skoli i opcenito a uvesti neprirodno europsko utopijsko kao i stranka kojoj pripada sve moze samo hrvatsko nikako...i pogodovanje nakladnicima uz obostranu korist....