U jeku rasprava o porezu na nekretnine koji bi na kraju mogao ispasti kamilica za manjinu koja posjeduje brojne i skupocjene nekretnine koje se neće oporezovati po vrijednosti stigli su poražavajući podaci Eurostata koji još jednom pokazuju koliko je mladima u Hrvatskoj nepriuštivo stanovanje. A i kada žive s roditeljima preko 40 posto mladih do 29 godina živi u prenapučenim kućanstvima odnosno u neadekvatnim stambenim uvjetima. Hrvatska je lani bila rekorder po kasnom osamostaljivanju mladih jer roditeljski dom u prosjeku napuštaju sa 31,8 godina dok mladi u EU prosjeku odlaze od roditelja u dobi od 26,3 godine. Visoke cijene nekretnina zajedno s rastućim životnim troškovima koji se ne mogu pokriti prosječnom hrvatskom plaćom dovele su mlade, kojima roditelji ne mogu osigurati stan, u tešku situaciju. Imaju izbor živjeti s roditeljima do 30-ih ili za stanarinu izdvajati glavninu plaće ili otići preko granice.
Istina, možemo se tješiti time da ima još zemalja u EU čiji mladi u prosjeku napuštaju roditeljski dom sa 30 i više godina. Tako Slovaci u prosjeku napuštaju obiteljsko gnijezdo s 31 godinom, Grci s 30,6 godina, Španjolci s 30,4 godine, Bugari i Talijani u prosjeku odlaze iz roditeljskog doma s 30 godina. S druge strane najranije iz roditeljskog doma odlaze Finci, koji se u prosjeku osamostaljuju sa 21,4 godine, zatim Šveđani i Danci sa 21,8 godina, te Estonci sa 22,8 godina. I Eurostat navodi kako je iseljenje iz obiteljskog doma ključna prekretnica u prijelazu iz djetinjstva u odraslu dob, a na nju utječu financijski aspekti odnosno troškovi stanovanja i troškovi života općenito, zatim stanje na tržištu rada, kulturološki faktori te jesu li mladi u vezi zbog čega će prije poželjeti napustiti obiteljsko gnijezdo, naravno, ako im to omogućavaju financijski uvjeti. Ovo potonje za većinu prosječnih mladih u Hrvatskoj nije trenutno lako izvedivo, no uvijek ostaje nada da će se možda Vlada ozbiljnije pozabaviti tom problematikom u sklopu porezne i stambene politike.
Iako preko 85 posto stanovnika Hrvatske živi u stanovima u kojima su (su)vlasnici često se zaboravlja da trećina hrvatskih građana živi u prenapučenim stanovima jer nemaju novaca kupiti si adekvatniji stan u kojem netko od članova obitelji neće biti prisiljen spavati u boravku. Mladi su u još lošijoj situaciji jer preko 40 posto mladih u Hrvatskoj od 15 do 29 godina živi u prenapučenim kućanstvima. Usporedbe radi u EU je 26 posto mladih te dobi lani živjelo u prenapučenim kućanstvima. Najlošija je situacija u Rumunjskoj u kojoj čak 59,4 posto mladih do 29 godina živi u prenapučenim kućanstvima, zatim u Bugarskoj i Latviji u kojoj 55,3 posto odnosno 54,8 posto mladih živi u prenapučenim stanovima.
Također, Rumunjska, Bugarska, Latvija, Hrvatska i Grčka prednjače u EU s više od polovice mladih koji u dobi od 15 do 19 godina žive u prenapučenim kućanstvima. Najmanje udjele mladih do 29 godina koji žive u prenapučenim kućanstvima lani su imali Malta, Cipar i Irska. No, da se stambeni uvjeti za mlade pogoršavaju u cijeloj EU pokazuje i podatak da je u svim zemljama EU-a stopa prenapučenosti bila veća za mlade nego za ukupnu populaciju. Ostvaruju se prognoze da će današnji mladi živjeti puno lošije i nesigurnije nego generacije njihovih roditelja. Čak i u razvijenim zemljama u kojima se mladi rano osamostaljuju poput Danske, Nizozemske, Švedske, Njemačke i Finske mladi su sve više preopterećeni troškovima stanovanja.
POVEZANI ČLANCI:
GALERIJA Modrić ima gomilu luksuznih automobila, čuva ih u madridskoj vili
