Dr. Fran Stjepan Naranđa

Mladi liječnici tražili hitnu reformu: Nitko ne želi na udaljeni otok bez bonusa

Čakovec: Inicijativa mladih liječnika Hrvatske najavila prosvjed "Izliječimo zdravstvo zajedno"
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
1/3
02.11.2022.
u 07:30

"Ministarstvo i Vlada ne prepoznaju važnost zadržavanja liječnika. Sada se još mlade liječnike, i one koji to ne žele, prisiljava na samostalni rad u obiteljskoj medicini"

Hitna reforma zdravstva bio je jedan od zahtjeva mladih liječnika koji su prije mjesec dana organizirali veliki prosvjed ispred Ministarstva zdravstva. Sada su u javnoj raspravi dva ključna zdravstvena zakona koja uvode u reformu. O tome koliko su mladi liječnici zadovoljni predloženim, razgovarali smo s dr. Franom Stjepanom Naranđom, liječnikom Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Koliko ste zadovoljni razgovorima s ministrom Berošem, koje ste kao predstavnici Inicijative vodili nakon prosvjeda?

Jako smo nezadovoljni jer smo opet završili s istom premisom, a to je "djela, a ne riječi", a na sastanku smo čuli jako puno riječi. Ne planiramo dalje odlaziti na sastanke bez krovnih institucija, jer bi one trebale biti pozvane na razgovore s Ministarstvom, pošto na nas gledaju kao na djecu u tim razgovorima.

Koliko je za liječnike korisno najnovije povećanje osnovice plaće i materijalnih prava, koji su potpisani prekjučer između sindikata i Vlade?

Uvijek je korisno, ali nije dovoljno. Mi iz Inicijative apsolutno prepoznajemo borbu koju sindikati vode za takav cilj, ali smatramo bizarnim da Ministarstvo i Vlada ne prepoznaju važnost zadržavanja liječnika i time održavanja zdravstva na nogama. Ovo je, po nama, tek početak "dobre volje" koju nam vladajući pokazuju, jer mislim da bi za kolektivni trud liječnika u RH trebalo iskazati malo veći ustupak. Sve će vrijeme pokazati.

Inicijativa mladih liječnika Hrvatske organizirala prosvjed ispred Ministarstva zdravstva
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL/RTL

Kod izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti najviše je primjedbi na prijedlog uvođenja obveze jednogodišnjeg rada mladih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao preduvjet za specijalizaciju. Što je najveći problem?

Krpajući rupe u primarnoj, zanemaruje se sama struktura obrazovanja. Kad smo pitali za Nacionalni plan i program usavršavanja, rečeno nam je da ništa nije definirano, ali i da mladi liječnici u tom jednogodišnjem periodu neće imati mentora, što je bizarno jer ovim se planom liječnika treba educirati za rad, no pušta ih se da rade sami. I sada je tako ako se netko odluči za rad u obiteljskoj medicini nakon završenog fakulteta, međutim, sada postoje još dva izbora, a to su bolnički rad pod nadzorom i specijalizacija. Novim se prijedlogom prisiljava na samostalni rad u obiteljskoj i one koji to ne žele. To je oduzimanje prava mladim liječnicima da biraju svoj put. Uskratit će im se godinu dana mogućnosti da se prijave na pozicije i radit će nešto što im nije interesantno.

Što bi bio kompromis da mladi liječnici odrade tu obveznu godinu dana prije specijalizacije?

Neka omoguće sve rotacije, ono što je Liječnička komora predlagala 2016. kada je ukinut pripravnički staž. Znači, obiteljska, ginekologija, hitna... To je tada odbijeno i uveden je rad pod nadzorom, što je gotovo ekvivalent, ali bez većih obilazaka odjela. Ja sam prva generacija bez staža i u tada provedenoj anketi 90% nas nije bilo spremno za samostalni rad odmah nakon fakulteta.

Često se ističe da su liječnici dobili od države besplatan studij pa zato trebaju to i odraditi, umjesto da masovno odlaze?

To je točno, ali ako govorimo o slobodi izbora, koliko je ljudi iz drugih struka na isti takav način pokušalo naći bolje uvjete i načine života vani? Zašto mi moramo biti ograničeni kad pokušavamo naći bolje uvjete, koje nam država ne nudi? Zašto ne bismo na tome poradili? Zašto ne bismo poradili na boljim uvjetima, jer u tom slučaju ja sam siguran da bi ljudi ostali, da su bolji koeficijenti, mogućnosti obrazovanja itd. umjesto da nas se optužuje da sad mi napuštamo zemlju, a država nas je educirala? Trebalo se u startu raditi na tome da se stvore bolji uvjeti rada, jer nitko ne želi otići, ali su na neki način prisiljeni. Koliko puta sam čuo: "Ja više nemam izbora" ili "Ja više nemam snage biti ovdje i želim probati nešto novo." Uostalom, ja sam jedan od tih koji sam rekao: "Želim probati novi sustav i vidjeti jesu li ljudi u pravu."

Odlučili ste?

Odlazim, sigurno. Imam licencu u komori Ujedinjenog Kraljevstva i u procesu sam prijave za poslove.

Inicijativa mladih liječnika Hrvatske organizirala prosvjed ispred Ministarstva zdravstva
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL/RTL

Liječnici u EU također moraju odraditi u ustanovi onoliko koliko im je trajala specijalizacija ili u protivnom vraćaju cijeli iznos?

Istina je, moraju ostati. Međutim, nitko se na to neće žaliti jer su uvjeti rada i plaće neusporedivi, a nakon posla osjetiš rezultate svog truda, osjetiš da si poštovan na radnom mjestu, da si imao poštenog mentora i bio educiran te naučio nešto novo.

Kod nas nedostaje stimulacija, više smo usmjereni na restrikcije.

Tako je. Govorili smo im: "Hoćete ljude na otocima i u manjim mjestima? Pa dajte stimulacije!" Nitko zapravo ne želi otići na npr. udaljeni otok, ali ako mu date bonus/koeficijent za odrađenu godinu-dvije... Za hitnu službu, recimo, u županijama od posebne državne skrbi možete skupiti dvostruko više bodova za specijalizacije.

Koliko će, po vama, biti provediv rad bolničkih specijalista u domovima zdravlja?

Ako imate dom zdravlja koji nema uvjete u kojima specijalist može odraditi svoju djelatnost, npr. ako nemate laboratorij za obradu svih hormona, a dolazi vam endokrinolog, kakvog smisla ima taj endokrinolog tamo? Potrebni su oprema i uvjeti rada u domovima zdravlja da bi specijalist tamo mogao raditi.

Što bi reforma trebala donijeti Hitnoj?

Mi iz udruge Hitna uživo 194 već neko vrijeme tražimo donošenje Zakona o hitnoj medicinskoj službi koji obvezuje institucije da obnavljaju opremu te održavaju kvalitetu i opremljenost svih županijskih zavoda za hitnu medicinu.

Karlovačka Hitna najbolje je opremljena jer je ravnateljica nacionalne Hitne Karlovčanka

Kakva je opremljenost u županijskim zavodima za hitnu medicinu?

Osnivač, odnosno županija ne zna kakav imate defibrilator, to je dužnost krovnog, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, koji bi to trebao nabavljati u sklopu javnih natječaja i povlačenjem novca iz EU. No situacija je takva da od osam ispostava Hitne u Zagrebačkoj županiji samo naša, i možda još jedna, ima uređaj za masažu srca u reanimaciji – Lucas. Uređaj drastično olakšava reanimaciju jer imate više timova na raspolaganju za druge aktivnosti, a 30 minuta ručnog pumpanja neopisivo je iscrpljujuće. No karlovačka Hitna, recimo, iz koje dolazi ravnateljica nacionalnog zavoda, vrhunski je opremljena, poput space shuttlea. Eto, takva je opremljenost.

Komentara 4

KO
koraknaprijed
07:48 02.11.2022.

Kako bi bilo da malo vratite državi i narodu koji su vas obrazovali i dali vam kruh u ruke u EU i svijetu? Ipak ste malo bahati i nezahvalni.

VI
VisAVis2
08:34 02.11.2022.

A zar nisu i oni s otoka doprinosili za njihovo školovanje?

FE
felicita
08:23 02.11.2022.

Vrte se oko sebe, treba misliti na ljude, pacijente. I reforma zdravstva treba na prvo mjesto staviti pacijente a ne liječnike.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije