Danas su u Njemačkoj održani izbori za novi Bundestag, a prema prvim informacijama, koalicija stranaka CDU/CSU je projicirana kao pobjednik s 28,8 posto glasova, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) na drugom mjestu s 20,2 posto. Kandidat CDU/CSU koalicije je Friedrich Merz, koji je sada postao novi njemački kancelar. Rast povjerenja u demokršćane, što im je danas donijelo i ovako visoki postotak, na čelu s "pažljivim i empatično nasmijanim modernim konzervativcem" Friedrichom Merzom, leži u programu stranke, a taj stav je sličan trenutačnom stavu većine Nijemaca, kao i stavu dobrog ostatka Europe. Riječ je o migrantskom pitanju koje seže iz 2015. kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel, s kojom Merz nikada nije bio u dobrim odnosima, otvorila vrata Njemačke i Europe "stotinama tisuća nekontroliranih izbjeglica" od kojih je samo u Njemačku stiglo njih oko 900 tisuća.
Razloge duboke antipatije, pa čak i otvorene mržnje Angele Merkel prema Merzu i obratno, seže daleko u prošlost kada je počela njihova borba o tome tko će biti nasljednik Helmuta Kohla u stranci i na mjestu kancelara. Kako se Merkel obračunala sa bivšim kancelarom Kohlom poznato je svima koji imalo prate njemačku politiku. Slično se Angela Merkel pokušavala obračunati i s Friedrichom Merzom, kojeg je nastojala politički eliminirati iz stranke. Koliko god puta mu je stajala na putu i nastojala ga poniziti, Merz je ostao ustrajan i tek je u trećem pokušaju, u prosincu 2021. godine, s čak 62 posto glasova preuzeo CDU.
Za razliku od Merkel, koja se bez kompromisa obračunavala s neistomišljenicima u svojoj stranci, Merz je bio dosta tolerantniji pa i suptilniji u micanju poslušnika Angele Merkel. Pritom je polako pravio odmak od njezine politike, vraćajući demokršćansku stranku slijeva prema centru gdje je oduvijek i pripadala. Pritom pokušava vratiti svoje bivše kolege i steći povjerenje birača koje su u vrijeme Angele Merkel prešli u Alternativu za Njemačku (AfD), stranke koja je danas dobila najviše glasova iza CDU-a i druga je po snazi u Njemačkoj.
Nakon završene srednje škole i odsluženja vojnog roka, Merz je studirao pravo u Bonnu i Marburgu. U njegovu životopisu stoji kako je oženjen odvjetnicom Charlotte Gass s kojom ima troje djece. Pravnik je po struci i kao sudac radio je na okružnom sudu u Saarbrückenu, da bi se kasnije uputio u odvjetničke vode. Nakon pristupanja CDU-u, na europskim izborima 1989. godine izabran je u Europski parlament u Bruxellesu. Na njemačkim saveznim izborima 1994. te 1996. i 2005. izravno je s apsolutnom većinom biran u Bundestag gdje je bio član utjecajnog Odbora za financije. Tada je svojim utjecajem u stranci pomogla Arminu Laschetu da u siječnju 2021. bude izabran za čelnika CDU-a i kandidata za kancelara kojeg je pobijedio Olaf Scholz. Nakon poraza njegove stranke i Laschetova neuspjeha, Merz, koji je pilot u slobodno vrijeme i ima dva privatna zrakoplova, u siječnju 2022. preuzima vodstvo CDU-a i nakon "lijevog centrizma" Angele Merkel vraća stranku udesno prema "konzervativnim vrijednostima".
Mnogi kritičari i danas mu predbacuju da je u razdoblju kada se povukao iz politike, od 2009. do 2019. godine, radeći kao korporativni pravnik, bio predsjednik Nadzornog odbora američkog financijskog fonda Atlantic Bridgea. Iz tog razdoblja poznaje i novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, zbog čega vjeruje da će brže i bolje naći zajednički jezik s Trumpom nego socijaldemokratski kancelar na odlasku Olaf Scholz, koji je danas izgubio na izborima te uspostaviti bolje odnose od onih koje Njemačkoj najavljuje novoizabrani američki predsjednik.
Merzovo "izlijetanje" o Zelenima nije naišlo na plodno tlo ni u koaliciji CDU/CSU, a protiv suradnje sa Zelenima je ustao i bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder. Prvi čovjek Bavarske uvjeren je kako Unija može postići bolji izborni rezultat distanciranjem od Zelenih, te istaknuo kako Merzov stav može koristiti samo FDP-u ili AfD-u, a nikako koaliciji demokršćana. Ne samo da je Söder protiv koalicije sa Zelenima, koje mnogi vide kao ljevičare, što oni po svom programu i stavovima koje zastupaju i jesu, bavarski čelnik je i protiv moguće koalicije sa SPD-om kojeg vodi Olaf Scholz. Markus Söder je rekao kako Scholz "nije nikakav uzor demokraciji" te da je "najsramotniji kancelar kojeg je Njemačka ikada imala". Ta izjava čelnik CSU-a Markusa Söder izrečena na predstavljanju zajedničkog izbornog programa u Bundestagu u Berlinu nije dobro primljena ni kod SPD-a, a posebno ne kod Scholza koji je izjavio kako ne bi bio dokancelar u vladi koju bi sastavlja CDU/CSU na čelu sa Merzom.
Shvativši da je prenaglio, Merz se pokušao odmaknuti nekoliko koraka od Zelenih izjavom kako su Zeleni previše ulijevo te da su potpuno krivo krenuli kada je u pitanju energetska politika. No, nije ih potpuno isključio kao postizbornog partnera kazavši kako "demokratske stranke u političkom centru moraju ostati sposobne međusobno surađivati" te dodao kako i "Markus Söder to vidi isto kao i on". Pritom je mislio kako se Söder u Bavarskoj suočava s jakom konkurencijom konzervativnih Slobodnih birača (Freie Wähler), koji koriste svaku priliku za napad na Zelene te tako privlače birače CSU-a.
Unatoč svemu, Merza kao novog i poželjnog njemačkog kancelara vidjela je i Europa jer mnogi smatraju kako čelnik njemačkih demokršćana ima sve potrebne osobine za njemačkog kancelara i novog europskog vođu. Uvjereni je demokršćanin, društveni je konzervativac, a u ekonomskom pogledu liberal koji je po tom pitanju blizak njemačkim liberalima (FDP) s kojima dijeli privrženost kontroverznoj "dužničkoj kočnici", mehanizmu koji ograničava novo zaduživanje Njemačke. Usto, čvrsto zastupa transatlantsku orijentaciju Njemačke i Europe, a ima i bogato iskustvo u korporacijskom biznisu". To su samo neke od karakteristike čovjeka kojeg neki europski mediji čak nazivaju i "njemačkim Trumpom".
Friedrich Merz, koji je izrazio spremnost od Rusije napadnutoj zemlji isporučiti njemačke krstareće rakete Taurus, u Bundestagu je zatražio od sadašnje Scholzove vlade da se Ukrajini pruži mogućnost kako bi zaprijetila "bombardiranjem vojnih ciljeva u Rusiji, ako ruska strana ne prestane bombardirati njihove civile i energetsku infrastrukturu". – Nikada ruskom predsjedniku nisam dao ultimatum – izjavio je kandidat demokršćanske unije odgovarajući na prozivke Olafa Scholza. On je pritom prije sastanka parlamentarne skupine u Berlinu pojasnio kako je za to da se Ukrajini daju opcije za djelovanje kako bi mogla utjecati na rat "u smislu prekida vatre i šutnje oružja". – Ako rusko bombardiranje ne prestane, onda bi Ukrajina trebala moći koristiti naše krstareće rakete Taurus – izjavio je Merz ističući da po tom pitanju "mora postojati europski dogovor" te da Njemačka "treba biti spremna na sve opcije". Stoga, rekao je, on želi što brži dogovor s partnerima iz Velike Britanije, Francuske i Poljske. – Za razliku od sadašnjeg kancelara, ja ću usko koordinirati sa svojim europskim susjedima po ovom pitanju i neću učiniti ništa o čemu nismo zajedno razgovarali – izjavio je Merz, čija je popularnost u anketama znatno niža od popularnosti njegove stranke CDU.
U ovom osjetljivom trenutku za Europu, koja nije sigurna u ekonomske i političke poteze novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, Friedrich Merz bi kao njemački kancelar jedini u Europi mogao okupiti i ujediniti vođe Francuske, Poljske i Italije te utjecati na "prozapadnu orijentaciju Mađarske i Slovačke" čiji čelnici su pod ruskim utjecajem. Osim toga, Merz je dugogodišnji zagovornik njemačko-američkog partnerstva, smatrajući ga ključnim za sigurnost i gospodarski oporavak Njemačke. On također vjeruje kako je s Trumpom "moguć i nužan dogovor" kako bi ne samo Njemačka, već i Europa vratila gospodarsku snagu i politički utjecaj. Kako je i ranije naglasio Merz, u kancelarskoj ulozi, planira i promjene njemačke politike "nakon izgubljenih godina sa posvađanom semafor vladom". Obećavajući pomak udesno i povratak tradicionalnim vrijednostima, on u svojim izjavama jasno opisuje što želi promijeniti u Njemačkoj: "Nema više naglih popuštanja u ekonomskoj ili političkoj sferi. Nijemci sada žele stabilnost, povratak vrijednostima koje su stvorile našu civilizaciju."
Friedrich Merz, koji dolazi iz najmnogoljudnije Njemačke savezne zemlje Sjeverne Rane-Vestfalije (NRW) u svom radu često puta se susretao s iseljenim Hrvatima i hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavnicima. Kao demokršćanski političar sklon je Hrvatima, ali ne u tolikoj mjeri kao njegov kolega, šef bavarskog CSU-a Markus Söder. Oni Hrvati iz NRW-a koji su ga susretali i razgovarali s njim na raznim prijemima ili proslavama kažu kako je Merz dobro upoznat s hrvatskom povijesti i svim onim kroz što je Hrvatska prolazila. Jednako kao što je danas sklon Ukrajini, tako je navodno bio sklon hrvatskoj borbi za neovisnost.
U službenim razgovorima s hrvatskim diplomatskim predstavnicima iz NRW-a isticao je "zainteresiranost za višestruku i na boljitku temeljenu izgradnju hrvatsko-njemačkih gospodarskih, društvenih i političkih odnosa". S hrvatskim premijerom Andrejem Plankovićem često se susretao na skupovima lidera Europskih pučkih stranaka (EPP) na kojima se raspravljalo o nizu "političkih, gospodarskih, energetskih, sigurnosnih i klimatskih tema". Oni koji ga bolje poznaju kažu da je dobar poznavatelj prilika u Hrvatskoj, kao i na zapadnom Balkanu. Zbog njegove pragmatičnosti, dodaju, nije sigurno kakav će stav imati kao kancelar kad bude u pitanju eventualni ulazak Srbije u Europsku uniju.
>>> Vesna Pusić: Malih Trumpova ima posvuda, ne daj Bože da se približe vlasti
Ma neka su se oni samo riješili Merkelice, toliko nesposoban ipak ne možeš biti. Nadajmo se samo da su nešto i naučili iz njezinog bezidejnog glavinjanja. Dignuli je zeleni na foru s gašenjem nuklearki, digla je na foru automobilska industrija s dizel motorima koji su navodno ekološkiji od električnih, digo ju i Putin na foru...Jadna žena koju su uzdigli u nebesa, a još jadniji CDU nakon nje. Sva sreća da je SPD postao još veći jad i bijeda.