Uznemirujući događaji iz Beograda proteklih su dana kao ključnu temu u fokus gurnuli sigurnost u školama i međuvršnjačko nasilje. Pozivi na jače osiguravanje škola kao i na smanjenje dobne granice za kaznenu odgovornost nisu rješenja, drže u platformi Možemo! koja apelira na izradu strategije za škole bez nasilja čija je provedba nemoguća bez zajedničkog djelovanja četiriju ministarstava - zdravstva, znanosti i obrazovanja, rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva unutarnjih poslova.
Crna statistika
U povodu toga možemovci su izradili i popis konkretnih mjera koje bi svako pojedino ministarstvo trebalo što prije poduzeti. Traže od Ministarstva zdravstva da prepozna da je psihičko zdravlje djece i mladih najslabija karika zdravstvenog sustava i da što prije razviju programe nadzora kako bi se teškoće psihičkog zdravlja uočile na vrijeme, a da za početak povećaju raspisivanje specijalizacija iz područja dječje psihijatrije koja je deficitarna.
I prije smo redovito bili suočeni s uznemirujućim vijestima i crnim statistikama koje jasno pokazuju da se tim pitanjima odgovarajuće ne bavimo. Mentalni poremećaji djece i mladih povećali su se u proteklih godinu dana gotovo za 300 posto, pokušaji suicida za 280 posto. Procijenjeno je da trenutačno imamo 50 tisuća djece koja imaju teškoća s mentalnim zdravljem i potrebna im je zdravstvena skrb, a samo 56 dječjih psihijatara u Hrvatskoj – kazala je Ivana Kekin koja je aktivno radila na mjerama koje predlaže Možemo!.
Usporedo, Ministarstvo obrazovanja, dodala je, mora krenuti u kontinuiranu kampanju u osnovnim i srednjim školama s ciljem osvještavanja svih oblika nasilja, i fizičkog, i verbalnog, i online... – Stručni kadar u školi treba educirati za prepoznavanje svih oblika međuvršnjačkog nasilja i metoda nenasilnog rješavanja sukoba, roditelje aktivno uključiti u proces edukacije i prevencije, a u sve škole uvesti cjeloviti građanski odgoj kojim će se učenike obrazovati o temama ljudskih i dječjih prava, o razlikama između sukoba i nasilja, razumijevanja nasilja, razumijevanja različitosti... Škole moraju pravodobno reagirati na vršnjačko nasilje, uspostaviti jednostavan i siguran model prijavljivanja međuvršnjačkog nasilja u školi te osigurati psihološku pomoć za djecu uključenu u međuvršnjačko nasilje unutar škole. Polovina škola nema psihologe – kaže Kekin i dodaje da treba raditi i na tome da se smanji pritisak i stres kojima su učenici i mladi izloženi. A jedan od prijedloga je da se osigura sufinanciranje i izvannastavnih aktivnosti na nacionalnoj razini, ali i da se provede stvarna reforma obrazovnog sustava koja će dokinuti apsurdne programe u kojima učenici imaju više predmeta nego sati u danu. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pozivaju da ojača kapacitete centara za socijalnu skrb za rad s djecom koja provode nasilje i njihovim obiteljima, a od MUP-a traže da ponovno započne jaku kampanju osvješćivanja građana o opasnostima posjedovanja oružja.
Povrat oružja
Pa čak i da uvede nagrade za svakoga tko se odluči vratiti oružje. – Dokazano je – kaže Kekin, da je broj civila ubijenih vatrenim oružjem u snažnoj korelaciji sa stupnjem dostupnosti oružja u pojedinoj zemlji. Najmanje je ubojstava vatrenim oružjem na 100.000 stanovnika u Japanu, točnije 0,02 te 0,30 komada oružja na 100 stanovnika. Istodobno, SAD ima 4,12 ubojstava i čak 120.480 komada oružja na 100.000 stanovnika. Prema podacima MUP-a, naglašava Možemo!, u vlasništvu hrvatskih građana je 314.783 komada oružja, a broj zahtjeva za vlasništvo oružja raste. Tako su 2020. podnesena 18.392 takva zahtjeva, 2021. godine 20.057, a 2022. čak 21.226 zahtjeva.
Možemo! traži da se zbog toga revidira postupak izdavanja dozvola za posjedovanje oružja po osnovi zakona koji kaže da opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njezina osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti toliko ugrožena da joj za njezino osiguranje treba oružje. Zato Možemo! želi i da se provjeri izigravaju li građani Zakon o nabavi i posjedovanju oružja tako da preko lovačkih ispita i iskaznica nabavljaju pištolje ili civilne poluautomatske inačice vojnih pušaka koje načelno ne trebaju za lov.
>> VIDEO Kronologija zločina u hrvatskim školama: Imali smo i talačku krizu, a najkrvavije je bilo 2001.
Možeyu bi prvo trebao tražiti uvođenje predmeta Ljudska prava i slobode. Kod prava s naglaskom na prava djece, a kod sloboda s naglaskom na pravo izražavanja i zlo totalitarizma.