ISTRAŽIVANJA POTVRĐUJU

'Msgr. Hranić je u pravu, mladi odlaze jer žele uređenije društvo'

Odlazak mladih
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
1/3
18.08.2019.
u 11:10

Istraživanje znanstvenica iz Instituta za društvena istraživanja Dunje Potočnik i Mirjane Adamović potvrđuje ‘dijagnozu’ đakovačko-osječkog nadbiskupa

Već su nam toliki mladi upali u gorčinu i bezvoljnost, i dižu ruke i odlaze jer su im nepoštenje, očito kršenje zakona te tolerancija i tromost mjerodavnih institucija srušili zvijezdu poštenja i društvene pravednosti. Srušili smo im zvijezde i oni odlaze tražeći svjetlo uređenijega društva”, poručio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić tijekom propovijedi na Veliku Gospu u Aljmašu.

Da mladi traže uređenije društvo, pokazalo je istraživanje koje su među mladima u dobi od 19 do 29 godina 2017. provele znanstvenice iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dr. sc. Dunja Potočnik i dr. sc. Mirjana Adamović. Korupcija i nepenaliziranje kriminala jedan su od vodećih čimbenika emigriranja mladih iz Hrvatske.

Moral presudniji od plaće

– Tom su prigodom mladi bili vrlo složni u stavu da ne žele otići iz Hrvatske ako u njoj imaju šansu za uspjeh, prepoznavanje napora i pravednu naknadu za rad – kaže dr. Potočnik.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Dvije trećine mladih razmišljalo je o preseljenju u inozemstvo na dulje vrijeme ili zauvijek ako ne uspiju u ostvarenju svojih privatnih i profesionalnih ciljeva u Hrvatskoj. Najveći dio emigrira iz želje za stjecanjem novih iskustava i obrazovanjem na inozemnim institucijama. Odlazak iz Hrvatske nije im primarna želja – mladi koji u matičnoj zemlji uspiju pronaći stabilno zaposlenje i uvjete za kvalitetan život biraju ostanak u zemlji. Onima koji žele otići, najpoželjnije države su Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Irska, Nizozemska i skandinavske zemlje.

“Kontinuirana politička nestabilnost i dijelom prisutan osjećaj apatije među mladim biračkim tijelom također je jedan od razloga zašto mladi razmišljaju o odlasku u inozemstvo”, navodi se u istraživanju. Mladi skloni odlasku i dugotrajnijem ostanku u inozemstvu kao razloge su naveli utjecaj prijatelja koji su već otišli u inozemstvo, obrazovanje, zapošljavanje, općenito nezadovoljstvo životom u Hrvatskoj i političke razloge, a kao primarnu posljedicu života u inozemstvu ističu život u “uređenijoj zemlji”, gdje će se njihovo obrazovanje i rad cijeniti na odgovarajući način.

Doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu koji se iscrpno bavi istraživanjem iseljavanja kaže da su problemi koji su doveli do masovnog iseljavanja mladih i nestanka čak 10 posto hrvatske populacije iz hrvatskih krajeva u ovom desetljeću izravno vezani uz problem funkcioniranja institucija hrvatske države.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Njegova studija iz 2018. pokazala je da su iseljeni građani među prvim razlozima navodili nepravdu koja ih je u hrvatskom društvu okruživala sa svih strana. Studija je došla do otkrića kako su prvi razlozi nezadovoljstva u Hrvatskoj moralne naravi. Slabe hrvatske institucije, nemoral i nekompetencija hrvatskih političkih elita uz pravnu nesigurnost, nepotizam i korupciju pokazali su se kao vrhovni društveni motivi pri odlasku hrvatskog stanovništva, među kojim je velikim dijelom obrazovani kadar. Novim istraživanjima dolazi do zaključka da je riječ o funkcioniranju modela klijentelističko-kompradorskog upravljanja hrvatskim društvom i državom.

– Naša pak politička kasta u pravilu tvrdi da ljudi odlaze jer žele veće plaće, a eto, oni nemaju ništa s tim, jer nerealno je očekivati da plaće u Hrvatskoj i Njemačkoj postanu izjednačene preko noći. Provedena studija s druge strane jasno pokazuje da ljudi ne odlaze samo i pretežno zbog većih plaća. I koliko god je komotno usmjeriti prstom na političare i reći da su oni krivi za sve, stvari opet nisu ni tako jednostavne. Sve više ljudi prepoznaje da se radi o isprepletenoj mreži bankarsko-ortačko-kompradorskih odnosa. A takvo netransparentno funkcioniranje društva (od zapošljavanja do građevinske dozvole) plaše malog čovjeka i dovode u situaciju da više u zemlji nikome ne vjeruje – ističe doc. dr. sc. Jurić i zaključuje da su ponižavanje i nepoštovanje otjerali brojne dobre i poštene ljude, vrlo često i mnoge najbolje među nama.

Bijeg od nesigurnosti

– Jer, stvorili smo društvo u kojem se nagrađuju varalice, a kažnjavaju suradnici, kažnjavaju se radnici i kritičari koji teže boljem i pravednijem društvu. Društva koja ne kažnjavaju varalice, tjeraju sa svoga tla suradnike te, kako nam jasno pokazuje evolucijska psihologija, ali i povijest, uvijek radi toga propadaju. S tim u vezi psihologija nam je još pokazala da ljudi u situaciji straha i nesigurnosti jednostavno bježe. Po svemu sudeći, upravo to nam se događa, ljudi u situaciji općeg nepovjerenja u političko-ekonomsko-socijalni sustav koji je složen tako da služi povlaštenima u društvu, biraju opciju bijega. Ljudi nam odlaze zbog ponižavanja koje ne provode samo političari. Čovjek je biće koje će trpjeti nestašicu i oskudicu, ali neće trpjeti ugnjetavanje. Ipak, postoji izlaz iz te situacije, a on u situaciji zarobljene države i zarobljenog društva ide preko oslobođenog pravosuđa koje počinje kažnjavati varalice. Potom se i suradnici počnu vraćati – zaključuje doc. dr. sc. Jurić.

Komentara 72

AN
Antitrogloditist
11:37 18.08.2019.

Ne znam zašto se dotični javlja kad je njegova kasta jedna od najzaslužnijih za ovakvo stanje.

Avatar Narod
Narod
11:49 18.08.2019.

Kojeg li licemjerja??? Isti biskupi podrzali su stranku Most iz Metkovica , spasili DORH , Pravosudje, represivni aparat od promjena i reformi, uvjet koaliranja s Karamarkom.

NZ
NAĐI-zaZAGREBbezkumova
11:28 18.08.2019.

Ono kad sretneš svećenika koji je najbolji prijatelj s lokalnim lopovom. Zašto ne ostati?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije