Više od 11 tisuća mjesta na visokim učilištima u Hrvatskoj ostalo je nepopunjeno, pokazuju podaci koje je ovaj tjedan objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZOP).
Nakon provedenog ljetnog upisnog roka, slobodno je ostalo 16.462 upisnih mjesta, što je povećanje za 20 posto u odnosu na jesenski rok 2018. godine. Za preostala upisna mjesta, u jesenskom roku se prijavilo 7924 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je 5211 kandidata, navodi AZOP.
Prema omjeru broja prijava prvog prioriteta i kvote, među preostalim studijskim programima, najpoželjniji su bili:
Studij Radiološka tehnologija, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu;
Studij Medicina, Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku;
Studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Prema broju prijava prvih izbora:
Studij Pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Studij Gluma, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu;
Studij Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
AZOP je u srpnju objavio kako se u ljetnom upisnom roku za ulazak u svijet visokog obrazovanja natjecalo se 33.257 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 24.048.
Veliki broj neispunjenih mjesta za 24 sata komentirali su iz resornog ministarstva.
- Upoznati smo s tom situacijom i niz je faktora koji su doveli do toga, ali svakako je sada potrebno napraviti kvalitetnu analizu, a prije svega mislim na Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola. Odgovornost je i na sustavu srednjoškolskog obrazovanja, a po vertikali i osnovnoškolskog. U tom smislu jasna je naša opredijeljenost za promjenama u sustavu obrazovanja kroz Školu za život. Ne treba zanemariti ni činjenicu da sada naši mladi ljudi ipak preferiraju u izboru STEM područje pa je stoga presudna uloga relevantnosti visokog obrazovanja i povezanost s potrebama tržišta rada. Treba početi već sada planirati za sljedeći ciklus od najmanje 5 godina kako bi se omogućilo usklađivanje studijskih programa (kroz HKO) s potrebama tržišta rada. Isto tako predstoji nam i regionalna analiza potreba za kvalifikacijama koje se stječu visokom obrazovanjem. Kvote treba ukupno smanjiti i optimizirati, kao što je i predviđeno programskim ugovorima. Iako su sveučilišta autonomna trebaju osluškivati bilo gospodarstva i društva, jer autonomija podrazumijeva odgovornost za stanje u društvu - rekla je državna tajnica za visoko obrazovanje dr. sc. Branka Ramljak.
VIDEO Vratili se učenici koji su osvojili brončane medalje na kemijskoj olimpijadi u Parizu:
Blablabla..ništa od toga, kao niti od ičega drugoga. U Hrvatskoj se ne mijenja apsolutno ništa jer se uvijek nekome,nekima, pogoduje i/ili pridobiva glasačko stado. U školstvu,od osnovnog do fakultetskog, je gomila nepravilnosti, pogodovanja, nereda, nerada, neznanja, uhljebništva..i zato se nikako ne radi na odvajanju žita od kukolja. Pa se tako neće niti smanjivati upisne kvote na fakultetima jer se tako određenom broju kadra na tim fakultetima zadire u osobne,financijske, interese.