Uz akutni infarkt srca, bolest, odnosno stanje koje nosi najviše smrtnih ishoda, jest sepsa. Koliko se god struka bori, a to su u prvom redu supspecijalisti intenzivne medicine, smrtnost od sepse iz godine u godinu uzima maha sve više.
Teška sepsa sa septičnim šokom završava smrću u 50 do 60 posto bolesnika u kirurškoj intenzivnoj njezi - kaže prof. dr Ino Husedžinović, predsjednik Hrvatskog društva za intenzivnu medicinu te pročelnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje u KB-u Dubrava.
Nije moguće riješiti
- Liječenje sepse velik je problem u međunarodnim okvirima na koji medicina nema zadovoljavajućeg odgovora niti nudi pomake u preživljavanju. Sepsa odnosi živote polovice oboljelih, što nije posljedica lošega liječenja, već težine bolesti. Visoka smrtnost izvor je i frustracije liječnika pa je više od 6000 liječnika intenzivne medicine iz četrdesetak država svijeta na nedavnom 22. europskom kongresu u Beču prvi put raspravljalo o sigurnosti pacijenata u jedinicama intenzivne medicine.
Sigurnost podrazumijeva znanje, edukaciju, opremu i lijekove i o tome je u Beču potpisana i deklaracija, ali bit problema - visoku smrtnost od sepse - zapravo nije moguće riješiti - ističe prof. Husedžinović. Priroda se, kaže, pobrinula da je ni liječnici ni farmaceutska industrija ne mogu pobijediti.
- Priroda je jednostavno jača od ljudi. Antibiotska terapija koju danas primaju pacijenti u šok-sobi opterećuje kvalitetu liječenja budućih, jednako kao što je liječenje današnjih bolesnika opterećeno liječenjem nekih prošlih bolesnika. Mikroorganizmi tako postaju otporni na antibiotike.
To je nepovoljni lanac koji medicina nije riješila unatoč tomu što stalno dolaze novi antibiotici, jer se stalno javljaju i nove rezistentne bakterije. No, ono što doista ugrožava život upalna je reakcija organizma na infekciju čije liječenje više nema veze s primjenom antibiotika - govori prof. Husedžinović.
Hitno u sobe
A budući da liječenje nije dalo zadovoljavajuće rezultate, suvremena medicina sve više provodi prevenciju sepse. Kod hitnih pacijenata to nije moguće, ali se zato pacijenti koji su u tzv. hladnom programu u bolnici drže što kraće uoči operacije, a operirane se nastoji što prije vratiti na odjel i što prije ih dignuti na noge.
Liječenje sepse je teško, skupo, često i bezizgledno. Posljedica svega, otkriva naš sugovornik, jest i to da je među kliničarima u povojima ideja o tome da primjena antibiotika možda i nije od središnjeg značenja. Prosječno liječenje jednog septičnog bolesnika stoji oko 70.000 dolara, a potrošnja u jedinicama intenzivne medicine čini 25 do 30 posto bolničkog proračuna.
Te su jedinice tehnološki najrazvijeniji dijelovi bolnice i jasno je da je jednostavnije razviti novu tehnologiju nego novi lijek. Jedan od posljednjih lijekova za liječenje sepse u simptomatskoj terapiji, koji je u pretkliničkim ispitivanjima bio obećavajući, u kliničkim je rezultatima obeshrabrujući. Za cijenu od 10.000 dolara po bolesniku smanjio je smrtnost samo šest posto!
Suvremena medicina gubi bitku s infekcijama koje postaju otporne na antibiotike
Na intenzivnoj njezi od teške sepse umire 60 posto oboljelih!
Jedan lijek, koji stoji čak 10.000 dolara, smanjio je smrtnost samo šest posto: "Priroda se pobrinula da bude jača od medicine i farmaceutike”.
Komentara 2
OB
ja sam to dobil na moru od jedne švabice, opasno..........
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ja sam to imao. Gadna stvar.