U Domu za starije i nemoćne osobe Čakovec tijekom prošle godine zaprimljeno je 299 novih zahtjeva za smještaj. Na listi čekanja je tako već 1545 kandidata pa se na smještaj prosječno čeka do devet godina! – Iz godine u godinu uočava se povećanje trajanja života pa je tako 127 korisnika, oko 50 posto, u Domu starije od 85 godina – navela je ravnateljica Suzana Belović.
Prošle godine u Dom koji ima kapacitet za 272 korisnika primljeno je 55 novih stanara. Od 268 korisnika 252 su plaćala cijenu smještaja sami u cijelosti ili su im razliku troškova snosili obveznici uzdržavanja. Cijene se kreću od 414 do 637 eura mjesečno, ne uključujući dodatne mjesečne troškove poput pratnje u bolnicu, dodataka za dijetalnu prehranu i slično. Cijena koju podmiruje Ministarstvo za korisnike koji su u Domu smješteni rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad kreću se od 292 do 376 eura, što je manje od cijene smještaja za privatne korisnike.
Smještaj u decentraliziranim domovima za starije financijski je najpovoljniji jer nadležno Ministarstvo sufinancira smještaj. Cjene se u prosjeku kreću od 250 do 600 eura, ovisno o broju kreveta u sobama, o tome ima li kupaonicu i balkon. U slučaju da se radi o specijaliziranoj jedinici, cijene mogu doseći tisuću eura.
Na listi čekanja u Vinkovcima je oko 700 osoba, a na smještaj u stacionarnom dijelu čeka se od pet do osam godina, a u stambenom dvije do tri. U Domu Alfredo Štiglić u Puli prosjek čekanja je oko 12 godina. U Varaždinu se na Odjelu gerijatrijsko-zdravstvene njege čeka oko tri godine, a za dvokrevetnu sobu oko četiri godine. Na jednokrevetnu sobu u starom dijelu doma čeka se oko pet godina. U Sisku se na slobodno mjesto u prosjeku čeka i do pet godina.
POVEZANI ČLANCI:
Kad su se u listopadu prošle godine uručivali ugovori za izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe u vrijednosti 159 milijuna eura, u kojima će biti 1800 smještajnih kapaciteta i izvaninstitucijskih usluga za nešto više od 4500 korisnika, Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je da razvijaju aplikaciju za liste čekanja pomoću koje će znati koje su stvarne potrebe.
Tada će jedan korisnik zauzeti samo jedno mjesto na listi za sve ustanove, a ne biti na listama u više domova istovremeno. Prijavljivanje u više domova posebno je izraženo u Zagrebu, gdje je na listi čekanja oko 10.000 ljudi, no realno ih je 2500. Prema informacijama iz prošle godine, u svim domovima za starije osobe u Hrvatskoj ima mjesta za oko 30.000 ljudi, a građani stariji od 65 godina, njih oko 870.000, čine gotovo četvrtinu ukupne populacije.
GALERIJA Prepoznajete li legendu u šetnji Zagrebom?
Ljudi koji su u mirovini i ne rade imaju slobodnog vremena čekati, pa bolje da čekaju nego da ništa ne rade!