Niti jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, u Hrvatskoj nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, niti veliki pokretački potencijal - jedan je od zanimljivijih zaključaka iz ovogodišnjeg Izvješća SOA-e za 2018. Sigurnosno-obavještajna agencija po peti put hrvatskoj javnosti daje na uvid javni izvještaj o svome radu, ili kako je to u uvodu dokumenta napisao i ravnatelj SOA-e, Daniel Markić “za novac i resurse koji građani ulažu u SOA-u, mi vraćamo odgovornim i profesionalnim radom te jačamo sigurnost i slobodu hrvatskog društva”.
U SOA-i, dakle procjenjuju da pripadnici ekstremističkih skupina imaju vrlo mali potencijal izazivanja nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera, te da njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Opasnosti terorizma niske
I opasnost od terorističkih napada na RH u Izvješću procjenjuju niskom, no ne skriva se opća zabrinutost izloženosti Hrvatske opasnostima od povratka radikaliziranih boraca i džihadista ISIL-a iz Sirije i Iraka.
Brojke sve govore, s područja Jugoistoka Europe na ta ratišta je otišlo oko 1000 boraca, a sada se, samo u BiH vraća njih 200 i sve susjede BiH i šire brine može li ih se sada, akcijom države nekako “deradikalizirati”? U ovogodišnjem izvješću navodi se i konačna brojka i otkriva se koliko je hrvatskih državljana sudjelovalo na strani radikaliziranih islamista. Ukupno 7, dvojica muškaraca i 5 žena, s time da svi imaju dvojno državljanstvo, osim jedne žene, očito Dore Bilić.
Prema dostupnim, a nepotvrđenim podacima, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji. Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima, a neke su im rodile i djecu.
U Hrvatskoj ne postoji niti ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, “iako bi trend jačanja antiimigracijskih pokreta u Europi srednjoročno mogao voditi jačanju istovjetnih skupina i u RH, procjenjuju u SOA-i. Pa, premda je islamistički radikalizam u zapadnim državama EU i državama jugoistočnog hrvatskog susjedstva pridobio značajan broj pristalica, u RH nije uspio okupiti veći broj sljedbenika. “Radi se o nekoliko desetaka osoba salafitskog opredjeljenja koje ne zagovaraju nasilje, a jedan od glavnih razloga nepostojanja značajnog islamističkog radikalizma su dobar položaj, ugled i integriranost islamske zajednice u hrvatskom društvu”, stoji u Izvješću.
Naredni izazov s kojim se Hrvatska suočava jesu ilegalne migracije. U 2018. godini ukupni broj ilegalnih migracija prema Europi je smanjen, ali se na tzv. balkanskoj ruti povećao za oko trećinu. Tome pogoduju nedovoljni sigurnosni kapaciteti tih država, razgrana krijumčarska mreža, ali liberalizacija viznih režima kod susjeda (očito BiH i Srbije) sa zemljama odakle dolazi veliki broj migranata. - Došlo je i do diverzifikacije krijumčarskih ruta. Zbog pojačanih kontrola granica na uobičajenim rutama otvorile su se i alternativne rute koje idu južnije. Tako u 2018. godini migranti sve više koriste rutu preko Albanije i Crne Gore prema BiH i dalje prema RH, stoji u Izvješću.
Navodi se još jedna zanimljivost - na prostoru jugoistočnog susjedstva učestali su obračuni pripadnika organiziranog kriminala. Posljednjih godina ih je u njihovim međusobnim obračunima poginulo “više desetaka pripadnika”, otkriva SOA. U poglavlju o gospodarskoj sigurnosti navodi se i da je SOA imala ulogu i u području zaštite temelja gospodarskog sustava u slučaju Agrokor. - Izvješćivali smo o okolnostima i mogućim posljedicama slučaja Agrokor na nacionalnu sigurnost i gospodarske interese RH, pišu.
Govoreći o energetskoj sigurnosti RH, u Izvješću SOA-e ističu značajan strateški potencijal u izgradnji LNG terminala na Krku. Navodi se kako je strateški plan EU da bi sve države članice EU trebale imati pristup LNG-u u slučaju energetske krize. U EU postoje 24 velika LNG terminala. a trenutno se razmatra ili planira izgradnja još 22 velika LNG uvozna terminala, od kojih bi 9 trebalo biti plutajućih, među njima i terminal na Krku.
Spominje se i Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji bi se trebao spojiti na Južni plinski koridor (JPK) u Albaniji te preko Crne Gore i BiH vezati na našu plinovodnu mrežu. RH je i predmet obavještajnog interesa nekih država, prvenstveno onih koje NATO i EU percipiraju kao sigurnosni izazov ili prijetnju, te koje na prostoru jugoistočne Europe žele ostvariti utjecaj koji nije u skladu s euroatlantskom perspektivom tog područja.
Primjetno je i da se pokušava, putem raznih medijskih operacija stalno sugerirati da je Hrvatska nesolidna, te se nastoji podmetati teza kako sve više djeluje u skladu s interesima Rusije na ovom području!
Lažne objave
Iznosi se i primjer lažnih medijskih objava u susjedstvu u kojima se SOA-u optuživalo za prisiljavanje salafita na prebacivanje oružja u BiH, a objavljena je i lažna vijest da je Nikolaj Patrušev, tajnik ruskog Sigurnosnog vijeća boravio u RH. SOA je aktivna i u prevenciji i suzbijanju terorističkih prijetnji, kao članica Protuterorističke skupina (CTG) koja okuplja članice EU te Norveške i Švicarske. SOA će toj skupini predsjedati 2020.
Hrvati Mujo i Suljo.