Da je Fond preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike na uporabu lokaciju bivšeg vojnog skladišta „Čerkezovac“ saznao sam iz medija, a ne od Fonda kao provedbenog tijela ili MUP-a kao regulatornog tijela. To je u suprotnosti sa usvojenom Strategijom o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i usvojenim Nacionalnim programom u kojem se ističe da je transparentnost i komunikacija s javnošću ključna u postupku zbrinjavanja radioaktivnog otpada – kazuje načelnik Dvora Nikola Arbutina, nezadovoljan „što se informacija o preuzimanju vojarne na području Općine Dvor skrivala“ i što je sve odrađeno u vrijeme epidemije koronavirusa.
„Preuzimanje lokacije Čerkezovac u ruke Fonda obavljeno je, nažalost, čak u sadašnjim izvanrednim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi. Time se samo pokazalo kako se komunicira s javnošću i koliko je nebitan stav lokalne zajednice.“ – dodaje Arbutina ponovivši kako je Općina i stanovništvo protiv izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na njihovu području.
„Stav građana općine Dvor iskazan na zborovima građana i sjednici Općinskog vijeća 22. travnja 2015. godine kada je jasno rečeno da se protivimo zbrinjavanju radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac. Taj stav smo potvrdili i na Općinskom vijeću 26. listopada prošle godine. Naš stav je od početka jasan i nedvosmislen, a taj je da se radioaktivni otpad ne zbrinjava na području Općine Dvor.“ – rekao je načelnik Dvora na Uni.
Podsjetimo, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada NE Krško (NEK) je u utorak objavio kako je preuzeo vojarnu Čerkezovac i kako će tijekom projekta kontinuirano surađivati s lokalnom i općom javnosti, te prekograničnim dionicima i, ako se potvrdi da lokacija neće imati štetan utjecaj na okoliš, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole. Uspostavom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, priopćio je Fond, Hrvatska će na siguran, sustavan i provjeren način zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koje posjeduje.
