ZAGREB - U susjednoj Sloveniji ponovno je aktualizirana ideja o tome da bi slovensko gospodarstvo, prije svega jake tvrtke poput Petrola ili Savskih elektrana, moglo kupiti hrvatski dio elektrane u Krškom!
No, pitanje je koliko u tom slučaju stoji hrvatski dio nuklearke. U davnim vremenima gradnje zajedničkog objekta u to je potrošeno više od milijardu dolara, odnosno sa svake strane oko 600 milijuna dolara. U današnjoj situaciji teško je procijeniti vrijednost jer su se valutni odnosi i te kako promijenili. Minimalno prihvatljiva cijena za hrvatsku stranu mogla bi se kretati oko 700 milijuna dolara, tvrde hrvatski stručnjaci koji se bave problematikom NEK-a. Teško je doći do idealne procjene, no odšteta za polovicu nuklearke u svakom bi slučaju trebala omogućiti Hrvatskoj da sagradi jedan zamjenski objekt, elektranu koja bi trebala proizvoditi slične količine električne energije.
Čišćenje vlasničkih odnosa
Jer situacija sa stabilnim objektima u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, takva je da jednostavno treba sagraditi nove elektrane, a novca nema dovoljno. U takvoj situaciji, kad je Krško sa svojih 350 megavata snage, odnosno po 175 megavata za svaku državu, i te kako kvalitetan izvor struje, zamjenska je elektrana neizbježna.
Ideja je aktualizirana ponajprije zbog cijene struje koja je u posljednje vrijeme dramatično porasla. Prema nekim pokazateljima, onaj tko želi kupiti struju na tržištu bez prethodnih ugovora mora platiti i dvadesetak puta veću cijenu! Pitanje je koliko će dugo ostati takva situacija na tržištu i kad će se ono stabilizirati. No, činjenica je da onaj tko ima u vlasništvu proizvodne objekte, ima i prednost u odnosu na ostale. No s druge strane, svi posljednji razgovori i pregovori slovenske i hrvatske strane vođeni su idejom sporazuma o elektrani i konačnog čišćenja međusobnih vlasničkih odnosa.
Sporazum o nuklearki, koji su potaknuli premijeri Drnovšek i Račan još dogovorom u Rijeci, trebao bi biti ratificiran u Saboru i slovenskom parlamentu i tek tada moglo bi se razgovarati o daljnjoj sudbini nuklearke. Iako postoje naznake da bi se nuklearka mogla uklopiti u paket rješavanja i ostalih spornih pitanja između dviju država, prije svega granice, može se očekivati da će ipak doći do formalnog razrješenja problema.
Što će prije stići na stol
Hrvatska od 31. kolovoza 1998. godine ne dobiva svoj dio struje iz zajedničke elektrane jer je tada NEK preoblikovan u javno poduzeće, odnosno, praktično ostao bez hrvatskih članova i utjecaja. Novim sporazumom Hrvatska bi od 1. srpnja iduće godine trebala ponovno biti uključena na "struju iz Krškog", odnosno dobivati oko 2,5 milijardi kilovatsati iz nuklearke. To se, naime, može iščitati iz plana što ga je napravio menadžment Krškog, koji predviđa za iduću godinu proizvodnju pet milijardi kilovatsati. No, hoće li na stol prije stići ponuda o isporuci struje iz nuklearke u Krškom ili ponuda za kupnju hrvatskog dijela NEK-a, teško je prognozirati.
Zdravko Cesar
