Predsjednik Donald Trump u srijedu je izjavio da Sjedinjene Države mogu poduzeti "razarajuće" mjere protiv ruske ekonomije kako bi izvršile pritisak na Moskvu da prihvati mirovni sporazum s Ukrajinom. No, analitičari s kojima je razgovarao Newsweek smatraju da postoji ograničenje u tome što Trump može učiniti kako bi prisilio Rusiju na svoju volju, s obzirom na to da ruski predsjednik Vladimir Putin već tri godine vodi rat protiv Ukrajine unatoč teškim ekonomskim sankcijama Zapada. Putinov odgovor u četvrtak na prijedlog 30-dnevnog primirja pokazao je da Rusiju nije lako pokolebati, jer je jasno stavio do znanja da je otvoren za dogovor samo pod uvjetima koje će Kijev teško prihvatiti.
Stručnjaci kažu da je možda najbolja dostupna opcija Trumpu za pritisak na Moskvu upravo ono što bi on mogao biti najmanje voljan učiniti: znatno jače stegnuti Rusiju oko izvoza nafte i plina, koji su glavni izvor prihoda Rusije i pomažu financirati rat u Ukrajini. "Ako želite brže rješenje sukoba u Ukrajini, to je ono na što ciljate – na nastavak prodaje ruske energije", rekla je Emily Kilcrease, viša suradnica u Centru za novu američku sigurnost. "To je jedino što je preostalo." Međutim, Kilcrease je dodala da Trumpova administracija možda oklijeva poduzeti "sveobuhvatan pristup sankcijama vezanim uz energiju protiv Rusije, jer bi to izazvalo dodatne turbulencije" u trenutku rastuće ekonomske nesigurnosti kod kuće zbog predsjednikovih trgovinskih politika.
Trumpov domaći energetski plan također mu otežava da cilja na srce ruske ekonomije. On je okrivio svog prethodnika za porast cijena energije, koji je uglavnom uzrokovan ruskom invazijom na Ukrajinu, i kandidirao se obećavajući smanjenje troškova i inflacije. Novi skok cijena na benzinskim postajama izazvan strožim energetskim sankcijama protiv Rusije mogao bi se negativno odraziti na birače, upozoravaju analitičari. "Predsjednik Trump obećao je prepoloviti cijene na pumpama. To pokazuje koliko delikatnu situaciju mora balansirati u odnosima s Rusijom oko energije", rekao je Mark Finley, energetski stručnjak s Instituta Baker Sveučilišta Rice. "Pretpostavljam da će biti vrlo oprezni sa sankcijama koje bi mogle ugroziti ruske količine na tržištu."
Pitanje koliko agresivno ciljati ruski naftni i plinski sektor mučilo je Ameriku i njene saveznike tijekom Bidenove administracije. Godine 2022. Zapad je ciljao ruski energetski sektor kao dio šireg paketa ekonomskih sankcija koordiniranih između SAD-a, Europske unije i članica skupine G7. Mjere su uključivale zabranu izvoza ruske sirove nafte morem i gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu za rusku naftu. Sankcije su imale za cilj ograničiti profite Moskve bez potpunog prekida opskrbe zemalja koje ovise o Rusiji – jednom od najvećih svjetskih proizvođača nafte – za svoje energetske potrebe. Rusija je, međutim, pronašla načine da zaobiđe sankcije, uključujući oslanjanje na tzv. "sjena flotu" plovila za nastavak izvoza nafte morem. Rusija je također nastavila izvoz prirodnog plina u dijelove Europe te povećala izvoz energije u Kinu, Indiju i druge zemlje koje nisu sudjelovale u sankcijama.
Prihodi Rusije od nafte i plina porasli su za 26 posto na 108 milijardi dolara prošle godine, pokazuje izvješće Reutersa. Europska unija potrošila je više na rusku naftu i plin u 2024. nego na financijsku pomoć Ukrajini, prema studiji koju je prošli mjesec objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka. Dosad "Zapad nije htio ozbiljno pritisnuti Rusiju", rekao je Oleksandr Merezhko, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, u telefonskom razgovoru za Newsweek. Trump bi to mogao učiniti, dodao je, "lišavajući Rusiju profita od prodaje nafte i plina."
Postoji nekoliko koraka koje bi SAD i saveznici mogli poduzeti, rekli su Merezhko i drugi. To uključuje snižavanje gornje granice cijene ruske nafte, oštriji obračun s operaterima sjena flote i uvođenje sekundarnih sankcija na tvrtke i trgovačke partnere poput Kine koji nastavljaju kupovati rusku energiju.
Ciljati ruski energetski sektor predstavljao bi pomak za Trumpa. Otkako je preuzeo dužnost, administracija je navodno razmatrala ublažavanje nekih postojećih sankcija protiv Rusije. Javno je Trump više puta hvalio Putina, dok je istovremeno vršio veći pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da okonča rat. Pojačane sankcije protiv ruskog energetskog sektora razljutile bi Kremlj, rekli su energetski stručnjaci. Također bi zahtijevale usku koordinaciju sa saveznicima u trenutku kada Trump otvoreno sukobljava s Kanadom, Europskom unijom i drugima oko carina, rekao je Finley. "Natjerati saveznike da govore jednim glasom o ovome danas bi bilo složenije", dodao je Finley.
Trump je u svojim komentarima u srijedu, tvrdeći da SAD može poduzeti razarajuće mjere protiv ruske ekonomije, očito priznao tu dilemu "Financijski gledano", rekao je Trump, "mogli bismo učiniti stvari koje bi bile vrlo loše za Rusiju. To bi bilo razarajuće za Rusiju. Ali ja to ne želim učiniti jer želim vidjeti mir." Putinova uvjetovana podrška 30-dnevnom primirju naglasila je izazov s kojim se SAD i Ukrajina suočavaju u uvjeravanju Moskve da okonča rat.
"Definitivno to podržavamo", rekao je Putin u četvrtak o prijedlogu primirja koji su predložile SAD i podržao Kijev, u izjavama na konferenciji za novinare. No, Putin je dodao da "postoje pitanja koja moramo raspraviti" prije nego što Rusija pristane, među njima i hoće li Ukrajina nastaviti dobivati zapadnu vojnu pomoć tijekom primirja. Odgovor je loptu vratio u Trumpovo polje. "Bijela kuća je bila u modu darivanja Moskvi", rekao je Andrew D'Anieri, rezidentni suradnik u Centru za Euraziju Atlantskog vijeća. Sada, "hoće li nastaviti davati Kremlju besplatan ručak ili će, kao što su učinili Ukrajini, pokušati izvršiti veći pritisak na Moskvu?"
>>> VIDEO Pogledajte kakve je čarape obukao Vance, Trump ih odmah prokomentirao: 'Obožavam ih!'
Opet se brišu komentari koji upućuju na činjenicu da je ovaj nepismen članak kopipejstan i preveden putem Google prevoditelja? Iritantni ste