Nakon što su stručnjaci u prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je dovršena krajem prošle godine, zaključili da bi se krajnji jug Hrvatske s ostatkom države treba povezati autocestom, Hrvatske autoceste su ovih dana napravile korak dalje u realizaciji tog zaključka i pokrenule su postupak izrade idejnog projekta, procjene utjecaja zahvata na okoliš, studije opravdanosti i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju autoceste od Metkovića do Dubrovnika. Taj natječaj je procijenjene vrijednosti 25 milijuna kuna bez PDV-a.
Konfiguracijski težak teren
Od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagradit će se 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 14,7 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost radova je 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 milijarde eura. I to ovu dionicu čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna. U HAC-u objašnjavaju da nakon ishođenja lokacijske dozvole slijedi ugovaranje izrade glavnih i izvedbenih projekata te ishođenje građevinskih dozvola. Planirani početak izgradnje je krajem 2024., a radovi bi trebali biti gotovi do 2029. A projekt autoceste od Metkovića do Dubrovnika podijeljen je u dvije dionice.
Jedna je dionica čvor Metković - čvor Pelješac – čvor Duboka, dužine oko 22 km, a koja uključuje izgradnju 17,5 kilometara autocesta od Metkovića do čvora Pelješac te 4,45 km brze ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Druga dionica ide od čvora Rudine do čvora Osojnik, a uključuje i brzu cestu od čvora Ston do čvora Doli (5,5 km) i spojnu cesta čvor Slano do DC8 (4,7 km). Dionica autoceste od čvora Rudine do čvora Osojnik duga je 29,5 kilometara, a uključuje i izgradnju spoja čvora Rudine na postojeću cestovnu mrežu. Ove dvije dionice autoceste nastavljat će se na pristupne brze cesta na Pelješcu i na Pelješki most.
A gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika bit će najskuplja dosad zbog brojnih objekata na njoj, ali i na pristupnim cestama i čvorovima. Prema projektnom zadatku, koji je dio natječajne dokumentacije, na trasi prve dionice koja je duga 17,5 kilometara na lijevoj strani autoceste čak je 12.850 metara objekata, što je 73 posto ukupne dužine trase, a na desnoj strani te dionice ukupna dužina objekata je 11.810 metara, što je 67 posto ukupne dužine trase. Na drugoj dionici, dugoj 27,5 km, na lijevoj strani je ukupno 13.575 metara objekata, što je 49 posto ukupne dužine trase, a na desnoj strani ukupna dužina objekata je 14.345 metara, što je 52 posto ukupne dužine trase. U projektnom zadatku navodi se da ove dvije dionice autoceste najvećim dijelom prolaze konfiguracijski vrlo teškim terenom što je rezultiralo velikim brojem objekata u trasi. Pri tome se napominje da su dužine objekata orijentacijske, a točne dužine bit će određene u projektnoj dokumentaciji.
A ukupno će biti izgrađen 21 most i vijadukt te 20 tunela. Za usporedbu, na gotovo 500 kilometara autoceste od Zagreba do Ploča izgrađena su 22 tunela. Tako će na dionici od Metkovića do Pelješkog mosta biti izgrađeno devet tunela, osam vijadukata i mostova, sedam prolaza i tri nadvožnjaka. Na samoj trasi autoceste na toj dionici bit će šest vijadukata i mostova, a najduži će biti most Neretva 1 dug 1500 metara, na koji će se nastavljati vijadukti Neretva 1 dug 470 m i Neretva 2 (lijeva strana duga 1230 m, a desna 750 m). Na trasi te dionice autoceste bit će pet tunela, a najduži će biti Ježevac (lijeva cijev 2980 m, desna 3030 m). Na brzoj cesti probit će se dva tunela . Na drugoj dionici bit će izgrađeno 13 vijadukata, 11 tunela, osam podvožnjaka i šest prijelaza i prolaza. Pri tome na trasi autoceste bit će 10 vijadukata, a najduži će biti Dužani (lijeva cijev 670 m, desna 780 m). Na brzoj cesti Ston – čvor Doli bit će izgrađena tri vijadukta.
Cestovna povezanost s jugom
Na trasi te druge dionice autoceste prema Dubrovniku bit će devet tunela, najduži će biti Crvena greda (lijeva cijev 2425 m, desna 2315 m), zatim Katina (lijeva cijev 1645 m, desna 1655 m), Kolomnić (lijeva cijev 1185 m, desna 1090 m), Debela ljut (lijeva cijev 1965 m, desna 1720 m) i Spasovo brdo (lijeva cijev 1740 m, desna 1550 m). Na brzoj cesti čvor Ston – čvor Doli bit će tunel Zabreže (lijeva cijev 1080 m, desna 1020 m), a na brzoj cesti Osojnik – čvor Dubrovnik zapad izgradit će se tunel Podine (lijeva cijev 1120 m, desna 1120 m). Kao jedan od izvora financiranja ove skupe autoceste spominje se EU fond za oporavak, a moguć je i koncesijski model.
U projektnom zadatku navodi se da je postojeća autocesta Zagreb – Metković kao i planirana dionica od čvora Metković do čvora Dubrovnik zapad dio osnovne TEN-T mreže te da je glavni cilj ovog projekta integracija novog cestovnog pravca od čvora Metković (Jadransko-jonski koridor) do grada Dubrovnika s ciljem jačanja cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, mobilnosti ljudi, smanjenja prometnog opterećenja postojećeg pravca državne ceste DC8 kao jedine poveznice s ostatkom teritorija Republike Hrvatske. Navodi se i da bi znatan doprinos gospodarskom, prometnom i društvenom ukupnom razvoju Dubrovačko-neretvanske županije i Dubrovnika omogućila realizacija projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, odnosno Pelješkog mosta i pristupnih cesta, na sustav mreža autocesta RH na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do grada Dubrovnika.
Da su ostale domaće građevinske tvrtke, ovo bi bio posao stoljeća. EU financira, a radi naših pet, šest tisuća radnika. Ovako, kako sada stvari stoje, ni štete ni koristi. EU novac, EU tvrtke, prazna auto cesta, naših radnika više i nema, novac opet nazad u EU.