U zemljama Europske unije, koja broji gotovo 507 milijuna stanovnika, živi 34,1 milijuna stranih državljana ili njih nešto manje od 7%, objavio je europski statistički ured (Eurostat). Rekorderi po broju stranaca lani su bili Luksemburg, Cipar, Letonija, Estonija, Austrija, Irska, Belgija i Španjolska, a najmanje stranaca imaju Poljska (0,3%), Rumunjska (0,4%) te Hrvatska, Litva i Bugarska, u kojima je udio stranaca lani iznosio 0,8%. Od 34 milijuna stranaca koji žive zemljama EU njih 14,3 milijuna doselilo se iz drugih članica EU, a 19,8 milijuna stranih državljana iz ostatka svijeta.
Kolonijalna prošlost
U financijski jakom Luksemburgu živi čak 45,3% stranih državljana, no samo je njih 6,3% koji nisu državljani EU. U Luksemburgu je tako najviše Portugalaca, njih više od 82 tisuće, te Francuza, Talijana, Belgijaca i Nijemaca.
– To je mala zemlja koja treba radnu snagu, zato i ima puno stranaca, a Portugalci su se u Luksemburg počeli doseljavati još 70-ih godina – tumači dr. sc. Snježana Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti, koja se bavi sociologijom migracija. Ne čudi je to što zemlje poput Poljske, Rumunjske, Hrvatske, Bugarske, Slovačke imaju malo stranaca. – Ne može se zemlje s malim udjelom stranaca u Europi, u kojima je slab imigracijski priljev, uspoređivati sa zemljama kolonijalne prošlosti, koje već jako dugo primaju strane radnike – kaže.
Zanimljivo je da je Španjolska iskočila u vrh EU po broju stranaca pa ih ima 10,1%. U Španjolskoj živi najviše Rumunja – oko 728.000 – te gotovo 718.000 Marokanaca.
– Španjolska i Italija od 70-ih godina bile su emigracijske zemlje, a sada postaju zemlje useljavanja zbog useljeničkih tokova iz Azije i Afrike – kaže Gregurović. U Italiji, koja ima 8,1% stranaca, živi više od milijun Rumunja, gotovo pola milijuna Albanaca te gotovo 455.000 Marokanaca i 257.000 Kineza. Susjedna Austrija peta je zemlja po broju stranaca u EU, njih 12,5%, a u njoj najviše živi otprilike 158.000 Nijemaca i 114.000 Turaka. Na trećem su mjestu Srbi, kojih je u Austriji 111.000.
– Austrija ima isključivo radne migracije, nije imala jaku recesiju i lako je u njoj bilo naći posao, ali je teže davala državljanstvo strancima, što se vidi i po većem udjelu stranaca u toj zemlji – kaže Gregurović. Austrijsko državljanstvo teže je dobiti iako su se sad, dodaje, nešto liberalizirali.
Zato Njemačka, u kojoj je lakše dobiti državljanstvo nego u Austriji, statistički ima manje stranaca od Austrije, njih 8,7%. U Njemačkoj živi 1,4 milijuna turskih državljana, gotovo 560 tisuća Poljaka te više od pola milijuna Talijana. Hrvatska se, pak, ubraja u zemlje s najmanje stranaca.
– Ako zažive izbjegličke kvote, neznatno će se povećati udio imigranata kod nas. Ne znamo hoće li biti i prelijevanja izbjeglica iz Austrije, Njemačke, Italije u Hrvatsku. Vidjet ćemo hoće li naše gospodarstvo rasti te hoće li iseljavanje naših uglavnom mladih ljudi uzrokovati nedostatak radne snage, za koju ćemo trebati nadomjestak. Radne kvote Ministarstva gospodarstva za strane radnike zasad su niske, smanjile su se na samo nekoliko stotina jer kod nas zasad nema velike potražnje za radnicima – govori Gregurović.
Novi trendovi
Mađarska ima samo 1,4% stranaca. U Češkoj, koja ima 4,1% stranaca, kaže Gregurović, nazire se trend da postaje nova imigracijska zemlja, no prije nekoliko godina imali su politiku novačenja visokoobrazovanih stranih radnika. U Češkoj je najviše Ukrajinaca, Slovaka i Vijetnamaca. Zemlje kolonijalne prošlosti, Francuska i Britanija, imaju udio stranih državljana samo 6,3%, odnosno 7,9%. U Francuskoj živi pola milijuna Portugalaca, 468 tisuća Alžiraca te 437 tisuća Marokanaca. U Britaniji je najviše Poljaka, njih 748 tisuća, te gotovo 348 tisuća Indijaca i 337 tisuća Iraca.•
>> Ne brinite se, malo koji stranac želi doći raditi u Hrvatsku
a hr sami isjeraju svoje licne gradane preko 200,000