Slovenija je uvela policijski sat. Hajde, nije to učinila prva od naših susjeda. Policijski sat imala je prije nje Srbija, gdje su u srpnju buknuli vatreni prosvjedi na ulicama s kojih je Aleksandar Vučić građane rastjerivao suzavcem. Janez Janša nije morao posegnuti za takvim mjerama. Ipak je to Slovenija. U nekoliko slovenskih gradova ovog tjedna zabilježeni su tek sporadični otpori, uglavnom mladih, pa je tako u Mariboru rogoborilo nekoliko desetaka buntovnih nezadovoljnika koje je policija u hipu nagovorila da odu kućama, a neke od njih pogodit će i masna novčana kazna. Građani su nove restrikcije dočekali umjereno bespogovorno jer brojke zaraženih obaraju rekorde. A i malo tko ima novca za bacanje.
– Za policijskog sata može se samo u šetnju sa psom, ali samo nakratko i samo po kvartu. Mora se zato dobro paziti da pas ne odluta nakon 21 sat, pa da ga se mora ići tražiti u drugi kvart... – šali se zaštitar Darko Radiković iz Celja. Bilo je, kaže, manjih skupina buntovnika koji se nisu pridržavali mjera, no većina se drži pravila.
– Tu u Celju nije bilo nikakvih incidenata. U Ljubljani i Mariboru je bilo nešto, ali malo... – dodaje. Vlada je ovog tjedna proglasila epidemiju na mjesec dana. Prvi put od Drugoga svjetskog rata uvedeno je ograničenje kretanja u noćnim satima. Slovenci ne smiju izlaziti iz kuća od 21 do 6 sati ujutro, osim ako moraju hitno k liječniku. Od utorka u ponoć ne smiju ni prelaziti iz jedne pokrajine u drugu, osim ako ne navedu neki prihvatljiv razlog. Slično kao na proljeće kod nas s propusnicama. Na otvorenom mogu zajedno biti grupe do šest ljudi, zabranjeni su skupovi, javne priredbe, mise, vjenčanja... Mladenke začudo još nisu pisale njihovu Capaku. Kazne su za kršenje mjera od 400 do 4000 eura.
– U 99 posto slučajeva građani se pridržavaju mjera. U Mariboru se prvog dana od uvođenja policijskoj sata okupilo oko 50 ljudi, uglavnom navijača nogometnog kluba Maribor. Mislim da su neki kažnjeni s 1200 eura. Drugi incident bio je u ljubljanskom naselju Fužine gdje se okupilo nekoliko klinaca koji su zapalili gumu i gađali kamenjem policiju. Policajci su se povukli i pozvali pojačanje, no u međuvremenu se grupa razbježala. Sve u svemu, građani se vrlo striktno pridržavaju ograničenja kretanja, kao i nošenja maski na otvorenom. Nisam, iskreno, očekivao da će toliki broj ljudi tu mjeru poštovati bez pogovora. Novčanih kazni za nenošenje maski zasad nema, policija ne kažnjava, već samo pedagoški upozorava one koji ih ne nose – kaže nam komentator mariborskog Dela Ali Žerdin.
>> FOTO Policijski sat u Ljubljani
Bolje da se držimo doma
Obitelj Majde Krajnc iz sela Lahonci bavi se vinarstvom i proizvodnjom bučina ulja. Tradicija vinarstva u tom kraju seže u 18. stoljeće, a obitelj Krajnc ima oko 20.000 trsova na četiri hektara zemljišta. Unatoč ograničenom kretanju među regijama, bez problema prevoze vino. – To je posao, sigurno neću ići u Ljubljanu na špancir – veli Majda.
Pomaže li država poduzetnicima?
– Pomaže. Ostalo nam je dosta vina jer je prodaja znatno pala zbog zatvorenih ugostiteljskih lokala. Ne ide ovo u dobrom smjeru, ni za nas ni za druge. Slušamo vijesti i vidimo da broj zaraženih raste. Nije li bolje da se držimo doma i pričekamo da ovo prođe, a ne da demonstriramo kao ona djeca u Ljubljani, gdje su šmrkavci napadali policajce. Treba se pridržavati mjera. Jedni kažu da je policijski sat represija, ali ne razumijem zašto se ljudi ne žele sami skulirati i disciplinirati!? Jest da je od rata prvi put uveden policijski sat i nije nam svejedno, ali nekog reda mora biti – odlučno će Majda.
Trgovine se zatvaraju u 20 sati, a kafići su, dodaje, u crvenim regijama zatvoreni. U osnovnim školama učenici od prvog do petog razreda normalno dolaze na nastavu, a od šestog do devetog razreda nastavu prate na daljinu, od kuće. Maske su obvezne i na otvorenom i na zatvorenom. Što misli, koliko će ovaj djelomični “lockdown” potrajati?
– Teško je biti pametan. Svi želimo da pandemija što prije završi – odgovara.
U sedmom smo mjesecu epidemije i sedmom mjesecu nove vlade, kaže pak knjižničarka iz Celja Mateja Žvižej. Nije da uspoređuje to dvoje. Samo konstatira.
– U drugom valu se broj zaraženih eksponencijalno povećava, a Vlada poduzima dodatne mjere koje se na trenutke ne čine proporcionalnima stanju na terenu. Što se tiče poštivanja mjera, moram reći da, prema mojim zapažanjima, ljudi itekako slijede sve preporuke. Gotovo da ne vidite osobu bez maske, drže se fizičke distance, dezinficiraju se ruke, ima druženja, ali rijetko. Među najnovijim mjerama vlada je naredila zatvaranje barova, ograničila broj klijenata u frizerskim i kozmetičkim salonima na 20 četvornih metara za jednu stranku. Slušala sam baš govor premijera Janeza Janše na nacionalnoj televiziji. Rekao je da su na prvom mjestu životi ljudi, zdravlje i tek onda ekonomija. Nije bilo ni riječi o proglašenju epidemije. Nekoliko sati nakon toga je objavio na Twitteru: “Slovenija u ponoć proglašava epidemiju.” To vođenje države preko Twittera krajnje je ponižavajuće i podcjenjuje inteligenciju sviju nas. I onda, gle čuda, na snagu ubrzo stupa i odluka o policijskom satu! – ogorčena je M. Žvižej, koja je i politički aktivna. Ograničenje kretanja između 21 sata i 6 sati ujutro ne vidi kao argumentirano razloženu mjeru za ograničenje širenja virusa.
– Vlada je zatvorila kafiće u kojima se ljudi ipak najviše druže, a idući dan je uvela policijski sat i time opet pokazala prstom na građane, da su oni kao krivi jer se druže privatno po kućama. Međutim, zaboravili su u vladi reći da nisu sposobni za pristojnu komunikaciju s građanima i za pravodobno poduzimanje mjera koje bi držale krivulju zaraženih u normalnim granicama, kako bi naše zdravstvo normalno funkcioniralo – dodaje.
Slovenski gradovi i sela od 21 sati su pusti. Ljudi su se zatvorili u kuće i čekaju da prođe. Napominje da je iz dana u dan sve teže vjerovati da se neke mjere uvode isključivo zbog suzbijanja virusa. Ne sviđa joj se nikako retorika premijera Janše koji građanima poručuje da se otrijezne, i to nakon šest mjeseci nastojanja istih tih građana da se othrvaju evolucijskim porivima za kretanjem i druženjem, samo da bi pomogli u suzbijanju virusa.
>> VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati
Janša na poštuje mjere
Kao i kod nas, i u Sloveniji se pomno prati vrijede li ista pravila i za Jupitera i za vola. Ne vrijede, naravno.
– Cijela gomila vladinih dužnosnika, ministara, pa čak i sam Janša, pojavljuju se u javnosti bez maski. Janša se čak rukuje s austrijskim kolegom Kurzom, i time državnika iz susjedne države dovodi u neugodnu situaciju – ističe.
Šokira je, veli, i to što u medijima nema prostora za one koji dovode u pitanje Janšine mjere. Vlada Janeza Janše je, uvjerena je, najmanje sposobna za borbu s trenutačno najvećom zdravstvenom krizom s kojom se suočavaju Slovenija i cijeli svijet. No, što je tu je...
– Nosite maske, budite na distanci, krećite se na svježem zraku i budite zdravi! – veli. Denis Cizar, koji se iz Međimurja odselio se u Sloveniju, u Beltince, kaže da se u tom dijelu države mjere poštuju jer se ljudi boje kazni od 400 eura naviše. – Čuo sam da su u Murskoj Soboti nekom klincu već napisali kaznu – veli.
Živcira ga policijski sat jer se sjeća ograničenja u Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata 90-ih godina. On se bavi turizmom i kaže da je država turistički sektor spasila od katastrofe s pomoću turističkih bonova. I taman kad su se građani privikli na strože mjere, usred tjedna uslijedio je novi šok. Ministar zdravstva, slovenski pandan Viliju Berošu, na Twitteru je priprijetio općim lockdownom.
Krumpirski odmor
Pred Slovenijom je, napisao je ministar Tomaž Gantar, jedan tjedan školskih praznika, koji se tamo nazivaju krompirjeve počitnice, što bi se moglo prevesti kao krumpirski odmor, pa ako se doda još jedan tjedan, mogla bi se država zatvoriti bez veće štete. Naravno, uslijedile su reakcije. Osim o nošenju maski, što je već globalna rasprava oko koje se ljudi svađaju i kod nas, u Sloveniji se vode rasprave i o tome je li odluka o policijskom satu ustavna jer nije proglašeno izvanredno stanje. Dr. Vlado Miheljak, profesor za socijalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu i Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, kaže da je bilo očekivano da će uvođenje policijskog sata dovesti do različitih, pretežno negativnih reakcija građana jer je posljednji put to učinjeno u vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu.
– Empirijske provjere te drastične mjere trenutno još nisu dostupne, no možemo sa sigurnošću reći da se većina protivi takvom radikalnom ograničenju. Slično kao što se u prvom valu epidemije usprotivila strogom ograničenju kretanja ljudi na područje svoje općine, a sad kretanja unutar svoje regije. Protivljenje ima nekoliko izvora. Prvo i najvažnije, ljudi se protive ograničavanju slobode kretanja i odlučivanja. Drugo, postoji poprilično zabrinutosti i neslaganja oko uvođenja drastičnih mjera. Stručnjaci za ustavno pravo sumnjaju u to ima li dovoljno razloga i opravdanja za uvođenje radikalne mjere ograničenja kretanja. No, čak se i među epidemiolozima javlja sumnja jesu li mjere racionalne i učinkovite. Treće, ali ne i posljednje pitanje, jest povjerenje u Janšinu politiku. Prema anketama, većina javnosti procjenjuje da vlada nameće razna ograničenja jer slijedi Janšin sve autokratskiji stil upravljanja državom, te da mnoge mjere tijekom koronavirusa služe samo za učvršćivanje Janšine političke moći – napominje dr. Miheljak.
Bez obzira na to jesu li mjere neophodne i opravdane, postoji, dodaje, i problem nepostojanja tijela koje bi se moglo obratiti građanima s visokom razinom povjerenja i objasniti im potrebu za djelovanjem.
– Više od polovice građana ne vjeruje Janši, a zbog svog specifičnog stila komunikacije s javnošću predsjednika Pahora ne uzimaju za ozbiljno – kaže.
Crkva se zauzimala za poseban status bez ograničenja koja vrijede za ostale institucije u vrijeme epidemije. A struka?
– Problem je u tome što je nakon Janšina preuzimanja vlasti u ožujku 2020. zamijenjeno podosta ravnatelja i glasnogovornika Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo, a kritični su zamijenjeni lojalnima. Trenutni ravnatelj nema reference u području epidemiologije i infektologije, ali izražava visok stupanj odanosti Vladi – ističe dr. Miheljak.
Nije u svim pokrajinama isto stanje. Najviše zaraženih je u Gorenjskoj, gdje je na 100.000 stanovnika u dva tjedna čak 759 pozitivnih. I dok se ljeti za ono malo zaraženih prozivalo one koje su ljetovali u Hrvatskoj i kući s preplanulim tenom donijeli i virus, danas Hrvatska nije više dežurna babaroga, ili se to bar više javno ne ističe. Premijer Janša najavio je u četvrtak i zatvaranje restorana, hotela, trgovačkih centara, vrtića, studentskih domova... Neke od novih mjera počele su se provoditi jučer i potrajat će najkraće tjedan dana.
– Idući tjedan bit će tjedan borbe, tjedan u kojemu virus moramo ograničiti – odlučan je Janša.
ma voli shorosh da hebe i male državice kad mu DOĐE! tako će i nas USKORO, mora nas "ISKARATI" za onaj prosvjed...😂😂😂