U nedjelju je 35-godišnji muškarac popustio pod nagovorima policije i predao se nakon što je osamnaest sati držao svoju četverogodišnju kćer u automobilu na aerodromu u Hamburgu. Prije toga je provalio na peron i stao pored zrakoplova, bio je naoružan. Cijela zračna luka je bila blokirana. Ta drama potakla je rasprave o sigurnosti na njemačkim zračnim lukama.
Za razliku od drugih mjesta, na kojima postoje stupovi koji se mogu spustiti ili podići iz kolnika i spriječiti automobilima pristup, u Hamburgu su otmičaru očigledno prepreka bile samo crveno-bijele rampe na putu u strogo osigurano područje. A to nije prvi put da neovlaštene osobe prodiru na područje aerodroma. Ljetos su aktivisti „Posljednje generacije" isjekli metalnu ogradu i zalijepili se za aerodromsku pistu, piše Deutsche Welle.
Aerodrom ne priznaje propuste
Uprava aerodroma ne vidi eventualne propuste: „Osiguravanje područja aerodroma je u skladu sa zakonskim odredbama, pa čak ide i dalje od toga“, rekla je jedna glasnogovornica agenciji dpa.
VIDEO Kraj talačke krize u Hamburgu: Predao se muškarac koji je oteo kćer, dijete je dobro
Ona je dodala da se na tako velikom aerodromu, koji ima površinu od otprilike 800 nogometnih igrališta, ne može isključiti „da neki teški kriminalac grubom silom pribavi pristup osiguranom području“. Ova glasnogovornica je dodala da postoji sustav uzbunjivanja za takve situacije, „koji se besprijekorno uključio“.
Kako je dodala, nakon prosvjeda klimatskih aktivista povećan je broj patrola pored ograde aerodroma, a testiraju se i nove kamere i senzori. Ona nije htjela ništa reći o rampama kroz koje je bilo lako provaliti. „Molim vas za razumijevanje, ne dajemo podrobnije podatke o našem sigurnosnom konceptu."
Zastarjeli propisi
Andreas Rosskopf, predsjednik Sindikata policije, za Prvi program njemačke televizije pita se, je li sigurnosni koncept na hamburškom aerodromu još uvijek primjeren vremenu. „Hitno moramo stvoriti sigurnosni koncept koji odgovara današnjem stanju stvari", kaže Rosskopf. Dodaje da ne smije ni pomisliti što se moglo dogoditi da se radilo o terorizmu.
VEZANI ČLANCI:
Rosskopf naglašava da standardi sigurnosti na aerodromima danas nalažu nadzorne kamere i detektore pokreta u osjetljivim područjima: „A na prilaznim cestama moramo raditi s barijerama i preprekama koje makar normalan automobil ne može probiti."
On kaže da se na tom području u Njemačkoj povećava opasnost, ali naglašava da aerodromi rade po važećim sigurnosnim propisima: „Zakonodavac mora donijeti vrlo jasne propise na tom području, kako bi aerodromi bili prinuđeni uvesti te mjere zaštite i kako bi izloženost opasnosti koju trenutno imamo bila što manja."
„Maćehinski odnos“
Profesor na Akademiji policije Rafael Behr kao i zamjenik predsjednika Njemačkog sindikata policije Heiko Teggatz, zahtijevaju bolju zaštitu zračnih luka. „Teško je razumljivo da se čak i božićni sajmovi osiguravaju betonskim barikadama, a da prema našim aerodromima u strogo čuvanim zonama vlada maćehinski odnos aerodromskih kompanija“, rekao je Teggatz novinskoj agenciji dpa.
GALERIJA Talačka kriza u zračnoj luci u Hamburgu: Uletio s autom na pistu, drži dijete kao taoca
Profesor Behr je rekao za NDR da se koncept sigurnosti svakako mora preispitati. „Ne mogu razumjeti da se aerodromska kompanija sada krije iza zakonskih odredbi koje ne predviđaju oštrije mjere." On kaže da je jedna stvar ispunjavanje zakonskih obveza. „Ali ako pogledamo svijet oko nas, vidimo da počinitelje nije briga kojih se propisa netko pridržava, a kojih ne. Jednostavno, taj osjetljivi prometni tok mora biti bolje zaštićen. Zato se sve to neizostavno mora preispitati."
„Ni drugi aerodromi nisu sigurni"
Stručnjak za zračni promet Heinrich Grossbongardt ranije je radio za Lufthansu, Boeing i za sindikat pilota Cockpit. Njegova procjena je alarmantna: „Hamburški aerodrom nije siguran – ali to nisu ni drugi njemački aerodromi", rekao je on za Spiegel.
Po njemu to je skandalozno jer su aerodromi „desetljećima poznati kao omiljeni ciljevi terorista. Na polijetanje čekaju zrakoplovi s desecima tisuća litara kerozina i stotinama putnika". Zbog svega toga Grossbongardt naziva aerodromsku upravu i institucije „neshvatljivo naivnim".
