U emisiji "Otvoreno" Hrvatske radiotelevizije (HRT), na temu vraćanja obveznog vojnog roka, sinoć je "zaiskrilo". Miro Bulj požalio se da mladi Hrvati, a čak ni on koji je 20 godina bio vojnik, u slučaju ratne opasnosti ne znaju niti gdje je zbirno mjesto, prozvavši pritom HDZ-ova Marija Kapulicu da on vjerojatno zna jer "ima stranačku iskaznicu". Ni Kapulica nije ostao dužan pa je Bulju poručio da bi "mogao postati Milanovićev glasnogovornik" jer mu je "izlaganje je puno floskula".
Ostatak emisije prošao je relativno mirno, gosti su razgovarali o uvođenju obaveznog vojnog roka koji je 2007. zamijenio dobrovoljni rok, o mogućnosti da obavezni vojni rok bude organiziran po danskom modelu odnosno u trajanju od četiri mjeseca, ali i o tom kako bi se reguliralo civilno služenje, piše HRT. U jeku europskog rata na tlu Ukrajine, ali i u kontekstu bespilotne letjelice koja je prije tjedan dana pala na Zagreb dohvatili su se nacionalne sigurnosti i glavnog pitanja koje se postavlja posljednjih dana: tko čuva hrvatsko nebo?
Mario Kapulica naglasio je da je Hrvatska zamrznula vojni rok, a nitko ga nije ukinuo.
– To je bio trend od 1990. do 2013. godine, 25 europskih država ukinulo je obavezni vojni rok, a 11 država je zadržalo vojni rok. No većina tih država nisu bile članice NATO saveza i nisu imale sustav kolektivne sigurnosti i obrane.
Hrvatska se odlučila za koncept profesionalne vojske, ima raspoređene snage i neraspoređene u pričuvi. Kapulica je dodao da "sigurno nećemo vratiti ruski model koji traje 12 mjeseci".
Srednjoškolce naučiti kako rastaviti pušku
Mostov Miro Bulj osvrnuo je na ponašanje predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Njihovo prepucavanje ocijenio je neprimjerenim.
– Pričamo o raketi, odnosno o dronu koji je pao kod studentskog doma, članica smo NATO-a, drugi dan se iseljavaju studenti, pričamo je li bilo eksploziva ili ga nije bilo, koliko ga je bilo. Avioni lete tijekom tiskovne konferencije... Da se ovako upravljalo krizom 90-ih godina i da je dr. Franjo Tuđman sa svojim suradnicima tako upravljao, bila bi to katastrofa. Bio sam u Domovinskom ratu i ovo je za mene razočarenje, s oba brda – poručio je Bulj i naglasio kako obrambeni sustav tako ne funkcionira.
– Mi moramo govoriti o ugrozi nacionalne sigurnosti, moramo razgovarati kome i gdje je zborno mjesto. Od 2008. do danas mi nemamo obavezni vojni rok. Samo mali broj ljudi bili su dragovoljni ročnici, a sada se postavlja pitanje – tko sve zna rastaviti pušku, upitao se Bulj.
– Ja sam za to da imamo iskusne ljude iz Domovinskog rata, da ih uključimo ne samo u sustav vojnog roka, već da ljudima u srednjoškolskom obrazovanju pokažemo što znači upravljati puškom, da im pokažemo kako rastaviti pušku.
Željko Sačić istaknuo je da Klub Hrvatskih suverenista već dulje vrijeme ukazuje na potrebu uvođenja ozbiljnijeg osposobljavanja.
– Već za dva mjeseca mladi ljudi mogu se educirati. Hrvatska se ne može dovesti u situaciju da bude iznenađena – rekao je.
– Koga ćemo mi mobilizirati? Ministar Krstičević osposobio je šest pukovnija, a te pukovnije mogu vezati 13.000 ljudi. Glavni stožer ima program za nerazvrstanu pričuvu, ali taj program nije aktiviran. I on traje 30-ak dana – dodao je.
"Da ima potrebe za ljudstvom, posegnuli bismo u pričuvu"
U Austriji 60 posto obveznika završi u vojsci, većinom se svi izvlače, uglavnom zbog zdravlja, tvrdi Katarina Peović iz Radničke fronte.
– Većina momaka išla je u civilnu službu i to se nije promijenilo do danas – rekla je. Dodala je da u svijetu, ali i u Hrvatskoj, liberalna opcija zagovara da siromašniji građani završe u vojsci.
– Vrlo je važno da ne potpadnemo pod ovu opasnu militarizaciju društva, gdje se uistinu preko noći neke stvari zaboravljaju, prelaze preko građanskih, odnosno ljudskih prava. Složila bih se da trebamo ojačati civilnu zaštitu – kazala je Peović.
Predsjednik saborskog odbora za obranu Franko Vidović (Klub Socijaldemokrata) naglasio je da je od 2005., 2006. sve više građana željelo služiti civilni vojni rok. Stoga se nije mogao postići dovoljan broj osoba koje su htjele služiti vojni rok s oružjem i zato je vojni rok zamrznut.
– Kod mladih ljudi nije bilo interesa za služenjem vojnog roka, a 2007. je došlo do potpunog kolapsa, samo je 2000 osoba služilo "normalni" vojni rok, a sedam, osam tisuća je služilo civilni vojni rok – istaknuo je Vidović.
I danas u Hrvatskoj svaki muškarac stariji od 18 godina dužan je evidentirati se u vojnu pričuvu. Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, da ima potrebe za ljudima, kroz pričuvu bi došao do ljudi, naglasio je.
Poticali bi mlade na dragovoljni pristup
A pričuve se dohvatio i Miro Bulj, pa je u studiju postalo napeto.
– Moramo hitno ustrojiti našu pričuvu, i horizontalno i vertikalno, to nemamo i nitko od nas ne zna gdje nam je zborno mjesto, a svi imamo dobre godine. Gospodin Kapulica ima stranačku iskaznicu pa su mu možda rekli. Ja ne znam, a bio sam 20 godina profesionalni vojnik. Trebamo obučiti naše mlade ljude, dati im zajedništvo koje smo imali u Domovinskom ratu jer je istina o hrvatskom vojniku oblaćena, ne samo od Stjepana Mesića, nego od Šeksova "uhititi, locirati, transferirati, procesuirati". Sigurnost je najbitnija jer garantira i razvoj gospodarstva i napretka – kazao je Miro Bulj.
– Ako postoji politička stranka i snaga u Hrvatskoj koja je od prvog dana od osnutka zagovarala hrvatsku pušku na hrvatskom ramenu, stvaranje hrvatske države i Hrvatske vojske kao jamca sigurnosti te države, onda je to Hrvatska demokratska zajednica – odvratio je Mario Kapulica.
– Zasigurno tad Andrej Plenković nije bio tu. Vode nas diplomati... – prekinuo je Bulj Kapulicu.
– Vaše izlaganje je puno floskula, približili ste se Zoranu Milanoviću, mogli biste sutra postati njegov glasnogovornik.
– Čiji glasnogovornik? Ma o čemu ti pričaš – pitao ga je Bulj.
– U Hrvatsku vojsku ulažemo sve više, nastavit ćemo ulagati. Proračun Ministarstva obrane je sedam milijardi i 200 milijuna kuna, to trebamo održati ako budemo imali snage i financijskih sredstava, i povećavati, ulagati u Hrvatsku vojsku i profesionalne vojnike, koji mogu brzo djelovati, upravljati složenim tehnološkim, taktičkim oružjem za koje se zalažemo da ih nabavimo. Jačat ćemo sigurnost Hrvatske vojske, i razvrstane i nerazvrstane jedinice, poticati mlade ljude da joj dragovoljno pristupe – kazao je Kapulica.
– Nema vam baš puno ljudi koji bi ušli u vojsku – rekla je Katarina Peović.
Naglasila je da je dvije milijarde kuna više nego prošle godine u budžetu za obranu i unatoč tomu "nismo sposobni skinuti jednu bespilotnu letjelicu".
VIDEO Zagreb i jučer prelijetali zrakoplovi, američki F-16
U Svicarskoj gdje je vojni rok obavezan za muskarce pocela javna rasprava da bude obavezan i za zene. Ruska agresija mijenja percepciju sigurnosti posvuda.