bonaparte

"Moj predak Napoleon je nakon Isusa najpopularnija povijesna osoba"

napoleon
Foto: Reuters/PIXSELL
1/5
21.06.2015.
u 21:35

Napoleon Bonaparte, rođen na Korzici, zahvaljujući Francuskoj revoluciji vrlo se brzo kao školovani časnik uzdigao do čina generala

Prije točno 200 godina na bojnom polju kod Waterlooa, malog gradića nedaleko od Bruxellesa u Belgiji, zauvijek je okončana karijera francuskog vojskovođe i cara Napoleona I. Bonapartea, koji je svojom pojavom uzdrmao čitavu Europu te ostavio posljedice koje se osjećaju još i danas. Napoleon Bonaparte, rođen na Korzici, zahvaljujući Francuskoj revoluciji vrlo se brzo kao školovani časnik uzdigao do čina generala. Zbog svog britkog uma u nizu je bitaka porazio austrijske postrojbe i osvojio sjevernu Italiju. Godinu dana nakon pohoda u Egipat Napoleon je 1799. izveo državni udar nakon kojeg se proglasio prvim konzulom, a 1804. carem. Nakon ponovne pobjede nad Austrijom kod Austerlitza 1805., protiv Prusije kod Jene 1806. i Rusije kod Friedlanda 1807., Napoleon je zagospodario cijelom kontinentalnom Europom. Na vrhuncu moći zapleo se u sukobe u Španjolskoj i Portugalu, a 1812. s Velikom armijom, najvećom vojnom silom koju je Europa dotad vidjela, napao je Rusiju. No ondje je doživio katastrofu, a strašna ruska zima odnijela je najveći dio njegove vojske. U proljeće 1813. Napoleon se morao suočiti s ustancima u Španjolskoj i Njemačkoj te ujedinjenim saveznicima koji su ga porazili u bici naroda kod Leipziga i prisilili na povlačenje u Francusku. Ondje je na koncu morao abdicirati i povući se na otok Elbu. Ipak, nakon samo godinu dana sa šačicom pristaša iskrcao se na jugu Francuske, preuzeo vlast i počeo vladavinu poznatu kao 100 dana. Ona je okončana porazom kod Waterlooa nakon čega je Napoleon zarobljen i izgnan na otok Sv. Helenu na Atlantiku gdje je i umro šest godina kasnije.

U povodu 200. obljetnice bitke kod Waterlooa u Wellingtonovu muzeju u Waterloou otvorena je prigodna izložba Napoleon-Wellington: podijeljene sudbine koju je sa sinom Jean-Christopherom otvorio Charles Bonaparte, prapranećak slavnog francuskog cara i vojskovođe Napoleona. Oni su posljednji muški izdanci obitelji Bonaparte, a potomci su najmlađeg Napoleonova brata, kojeg je on postavio za kralja Westfalije, Jérômea Bonapartea. Stoga i danas bonapartisti koji teže obnovi Francuskog carstva tituliraju Charlesa kao cara Napoleona VII., a njegova sina Jean-Christophera kao Napoleona VIII. Ovom prilikom zamolili smo princa Charlesa Bonapartea za kraći razgovor.

Posljednje desetljeće svjedoci smo brojnih obilježavanja događaja kojima je prije dva stoljeća Napoleon svojim djelovanjem obilježio Europu. Smatrate li da će obilježavanje 200. obljetnice bitke kod Waterlooa kao vrhunac svih tih događanja označiti kraj zanimanja za napoleonsku tematiku?

Obilježavanje 200. obljetnice bitke kod Waterlooa svakako će označiti kraj obilježavanja događaja koji su prije dva stoljeća obilježili Europu. Ali jednako tako mislim da će oni na neki način pokrenuti čitav niz drugih događanja koji će na drugačije načine obilježiti događaje vezane uz Napoleona i njegovo doba. Mislim da interes neće splasnuti. Naime, poslije Isusa Napoleon je druga najtraženija povijesna osoba u Googleovoj tražilici na internetu. Osim toga, gotovo tri milijuna ljudi svake godine posjeti muzeje posvećene njemu, a u proteklo desetljeće i pol oko dva milijuna ljudi sudjelovalo je u povijesnim prikazima oživljene povijesti u povodu obilježavanja dva stoljeća od tih događanja.

 Imate aktivnu ulogu u promoviranju Napoleona. Kada je sve počelo i što točno radite?

Počeli smo prije deset godina kada smo pokrenuli projekt Destination Napoleon. Njegov je cilj, bez obzira na različita mišljenja o Napoleonu i njegovu djelovanju, upravo to da ono bude temelj za ponovno zbližavanje među gradovima Europe i njezinim građanima, od Portugala do Rusije, te od Poljske do Italije. Napoleonovo djelovanje u gotovo svim europskim zemljama ostavilo je traga, a cilj projekta Destination Napoleon je u tome da ih vrednuje. Mi ne želimo dati samo povijesni okvir, nego aktivno promovirati kulturu i turizam na temelju globalne Napoleonove prepoznatljivosti i slave.

Koliko gradova i zemalja uključuje vaš projekt?

U projekt je do danas uključeno ukupno 60 gradova iz 12 europskih zemalja. Ovi gradovi, poput Ajaccia, Austerlitza, Jene, Borodina, Waterlooa, koji su ponajviše obilježeni Napoleonom, objedinjeni su u Federaciju. Rezultat njezina rada je taj da je, nekoliko tjedana prije obilježavanja dva stoljeća bitke kod Waterlooa, Vijeće Europe dodijelilo certifikat kulturnoj ruti Destination Napoleon koja ponovno otkriva Napoleona i njegovo nasljeđe. Na taj je način naš projekt Destination Napoleon uvršten među 13 postojećih europskih kulturnih ruta poput Mozartove, vikinške, hodočasničke sv. Jakova...

 Prije dvije godine Hrvatska je postala članica EU, a nedavno je preko udruge Napoleonica Croatica ušla u vaš projekt. Kako gledate na to?

Prije svega čestitam Hrvatskoj na oba postignuća. Mislim da je vrlo bitno da se Hrvatska priključila našem projektu jer je, kada je riječ o napoleonskom nasljeđu, još uvijek slabo poznata u Europi i ona je tek treba otkriti. Svakako je vrlo bitno da to prepoznaju pojedini gradovi u samoj Hrvatskoj vezani uz taj zajednički dio povijesti i shvate sve mogućnosti koje te činjenice nude. Bilo bi dobro da se pridruže našoj Federaciji i na taj način povežu s gradovima koji već imaju takvih spoznaja i njihovu praktičnu primjenu, a mi smo tu da im prenesemo iskustvo i na svaki drugi način pomognemo kako bi mogli otkriti, vrednovati i iskoristiti svoju napoleonsku baštinu.

 Kako je biti potomak tako slavnog pretka kao što je Napoleon Bonaparte i kako vi danas gledate na njegovo djelovanje?

O djelovanju moga pretka Napoleona napisane su nebrojene knjige i teško je nešto novo reći, a to kako je biti potomak tako slavnog prethodnika ponajviše ovisi o čovjeku samome, ako razumijete što želim reći.

>>Dok statisti oživljuju bitku kod Waterlooa, Tsipras se sprema na stvarnu bitku s EU

Komentara 7

Avatar d-ano
d-ano
11:17 22.06.2015.

Komicno je u novijoj povjesti da je postalo moderno izgubljene ratove velicat,,,prije je slavio pobjednik,,,,,,,,,,,,,,,,a saad gubitnik,,,,,,mislim da su prvi pokazalikako se to radi srbi sa Kosovskom Bitkom,,,,,,eto sta su ucinili ,,trebaju im sad svi cestitat,,,,,,,a to nailazi sigurno sto nailazi sigurno s obzirom na politicki trend.............

VI
VisAVis2
00:45 22.06.2015.

Srušio je Veneciju, te time udario temelje modernoj hrvatskoj državi! Hvala Caru, hvala njegovoj politici poštivanja prava na samoopredjeljenje, hvala maršalu Marmontu ...

BE
berija
10:21 22.06.2015.

Popularan je osobito u Španjolskoj, Britaniji, Njemačkoj, Rusiji. Hitler svog doba.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije