Bliži se treća godišnjica potresa, a ovih dana smo svjedoci kako se polako privodi kraju obnova na nekim vjerskim objektima, a neka su već blagoslovljena nakon obnove. Kakva je trenutačna situacija na obnovi koju provodi Sisačka biskupija?
Premda smo se nadali da će do kraja ove godine biti završeno pet crkava koje se dovelo u obnovi do samog kraja (to su crkve u Maji, Komarevu, Divuši, Gori i Čuntiću) blagoslovljena je samo župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću. U travnju je već bila posvećena završena župna crkva Uzvišenja Sv. Križa u Kravarskom, tako da su to dvije potpuno završene crkve, a kao što sam rekao još je nekoliko crkvi obnovljeno gotovo do kraja. Trenutno se još obnavlja 28 župnih crkvi, 11 kapela i pet župnih stanova od kojih su tri namijenjena za čuvaonice te naš budući kulturni centar u Sisku (bivše kino).
Kakva je situacija s tijekom obnove na Sisačkoj katedrali, crkvi sv. Marije Magdalene u Selima, crkvama u Gorama i Žažini, da spomenemo samo najteže stradale objekte?
Obnova ovih crkvi napreduje predviđenim i dobrim tempom, tako da bi konstrukcijska obnova većine od njih trebala biti završena sljedeće godine. Svakako, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori, kao i župna crkva svetih Nikole i Vida u Žažini. Župna crkva svete Marije Magdalene u Selima je nešto složeniji posao pa se nadamo da će veći dio obnove biti gotov 2024., ali to može, kao i na Katedrali Sv. Križa u Sisku, potrajati i nešto dulje vremena. Svakako 2025. trebale bi biti završene i ostale kako župne crkve koje se obnavljaju, tako i kapele. Tako se nadam da će i Katedrala biti završena 2025. godine.
POVEZANI ČLANCI:
Jeste li prilikom provedbe obnove nailazili na neke probleme na koje se nije moglo utjecati?
Da, svakako. Najprije, dugo smo čekali na prve elaborate stručnjaka, prije svega geodeta, arhitekata, statičara i geotehničkih inženjera, a posebno arheologa i konzervatora, no onda je tijekom 2022. gotovo na svim srušenim i oštećenim crkvama bio u tijeku nevidljiv, a bitan dio obnove, a to je projektiranje. Bez dobrog projekta nema ni dobre obnove. Tek u veljači ove 2023. godine potpisali smo prve ugovore s izvođačima radova te su radovi odmah i započeli.
Svjedoci smo kako, kada se objavi vijest o nekoj uspješnoj obnovi javnog objekta, uvijek slijede komentari o tome da je obnova privatnih objekata loša, pa se u javnosti direktno dovodi u vezu obnova javnih i privatnih objekata. Koji su izvori financiranja korišteni prilikom obnove objekata u vlasništvu Sisačke biskupije?
Na žalost istina je da se brže obnavljaju javne zgrade negoli privatne kuće. Tako se uz bolnice i škole obnavljaju i crkve. Znam da je najprije potrebno pomoći čovjeku i zato je Caritas mnogima koji su stradali prvi priskočio u pomoć i još pomaže svima koji su u potrebi. Međutim, nije točna teza da se prvo trebalo obnoviti kuće pa tek onda javne zgrade jer – što se crkvi tiče – one predstavljaju dio identiteta naših ljudi, tako da je važno da uz dom ljudi imaju i crkve. Sjećam se kako su mi u ratu mnogi govorili da im je više žao zbog srušene župne crkve negoli zbog njihove kuće. Tako smo mi krenuli odmah i pomagati ljudima, ali i obnavljati stradale crkvene zgrade.
Za obnovu stradalih crkava izvor financiranja je bio Fond solidarnosti EU, a preko Ministarstva kulture i medija koje je danas nastavilo financirati obnovu nacionalnim sredstvima RH. Moram pohvaliti ovu suradnju jer mi nemamo tolika sredstva za tu tako skupu obnovu. Uz puno prijepornih stvari koje nam je donijelo članstvo u EU ova mogućnost da se koristimo zajedničkim Fondom solidarnosti je svakako dobar benefit našeg članstva u EU. Riječ je o kulturnim dobrima, dakle o našoj hrvatskoj ali i europskoj kulturnoj baštini čiju obnovu EU financira. Međutim mi imamo i nekoliko crkvi i kuća koje nisu registrirani kao kulturna dobra i koje ćemo morati sami financirati iz donacija i vlastitih izvora. Tako smo se odlučili i na gradnju nove crkve u Odri Sisačkoj i novog župnog stana u Glini. A ni župna crkva u Hrastovici nije upisana u registar kulturnih dobara.
GALERIJA Prošle godine na obljetnicu potresa Petrinjci prosvjedovali s transparentima
Katolička crkva je, kao i druge crkve u Hrvatskoj, ipak obnavljala i privatne domove građana te kupovala nove kuće (Caritas) gotovo odmah nakon potresa te tako vrlo brzo riješila osnovni problem pojedinih stanovnika. Također, još uvijek se koriste stambeni kontejneri koje je Caritas donirao, a masovna je bila i ostala pomoć stradalima od potresa. Kako ste Vi osobno zadovoljni obnovom nakon potresa od strane države? Je li moglo brže obzirom da je Caritas, recimo, vrlo brzo nakon potresa riješio stambeni problem nekih višečlanih obitelji i time ih zadržao na ovom području? Je li potres, po Vama, ostavio još neke posljedice na području Sisačke biskupije, osim materijalne? (demografske, itd.)
Caritas Sisačke biskupije omogućio je izgradnju i opremanje montažnih kuća za 29 starijih obitelji i samaca, čiji su domovi stradali u potresu. Ti objekti su izgrađeni umjesto dodjele stambenih kontejnera kako bi naši stariji što dostojnije dočekali obnovu.Također kroz zajednički projekt „Kuća nade“ u kojem su sudjelovali: austrijska Udruga „Bauern helfen Bauern“,Udruga „Malteser Hrvatska“, Caritas Sisačke biskupije, Grad Petrinja i Fondacija „Kuća dobrih tonova“ sagrađeno je stotinu drveni kuća na ruralnom području kako bi oni koji se bave poljoprivredom mogli ostali u blizini svojih stradalih domova i na svojim imanjima te kako bi ondje i dalje mogli obrađivati zemlju i brinuti se o stoci.
Stradalima u potresu naš Caritas je pomogao i u kupnji građevinskog materijala, bijele tehnike i namještaja, sanaciji objekata, ishođenju projektne dokumentacije za gradnju ili sanaciju objekata te za uopće za ublažavanje štete nastale potresom na objektima koji nisu za rušenje. Pomoć se pružala putem vaučera, novčanih sredstava ili plaćanjem izvođača radova. Na ovaj način pomogli smo sanirati i obnoviti, za sada, preko 200 objekata obiteljima čijim je kućama potrebna sanacija.Projekt „Dom za 5+“ je aktivnost u sklopu koje smo financirali kompletnu obnovu za obitelji s petero i više djece čiji su domovi stradali u potresu. Kupili smo i tri kuće, a iz temelja sagradili još tri zamjenske za obitelji čiji su domovi potresom u potpunosti oštećeni. U sklopu ovog projekta se obiteljima, čijim je kućama bila potrebna sanacija i obnova, također pružala pomoć u sanaciji i opremanju objekata putem vaučera, novčanih sredstava ili plaćanja izvođača radova. Na ovaj način smo pomogli sanirati i obnoviti, za sada, preko 20 objekata za obiteljima s petero i više djece.
POVEZANI ČLANCI:
Također je odmah pokrenuta akcija pružanja duhovne i psihološke pomoći, koju su preuzeli naši svećenici, posebno vođeni župnikom iz Ivanić-Grada vlč. Brankom Koretićem i patrom Mijom Nikićem iz Zagreba, koji se brine za Dom za starije u Maloj Gorici, a koji se srušio. Ovaj prvi projekt još traje, a na terenu je među ljudima najviše psihoterapeutkinja Maja Jakšić koja redovito obilazi sve stradale obitelji i pojedince.Radi se o psihičkim traumama koje su pojedinci zadobili zbog potresa i životne ugroze. Što se tiče odlaska nekih ljudi iz područja naše Biskupije, on se dogodio, no mislim da to ipak nije u tolikoj mjeri, te da kad sva obnova bude završena će se mnogi vratiti.
Koja je Vaša procjena vezana uz objekte koje obnavlja Sisačka biskupija – kada bi se tu mogle sanirati sve posljedice potresa?
Činjenica je da je šteta nastala potresom ogromna i da se ne može brzo sanirati. Riječ je o mnogim starijim a k tome i slabo održavanim ili čak zanemarenim zgradama, pa tako i crkvama, koje traže velika sredstva i dugotrajnu obnovu. Ipak, ako se obnova ovako nastavi, nadam se da će unutar pet godina nakon potresa sve biti obnovljeno. A već sljedeće tj. 2024. godine očekujem velik broj završenih konstrukcijskih obnova crkvi, a kao što sam rekao 2025. trebale bi biti obnovljene i sve ostale. Međutim za uređenje interijera i cjelovito namještanje svih crkvi trebat će još par godina.
Neka je svima blagoslovljen Božić i nova 2024. godina!
Najbolji hrvatski biskup