Prijave mladih za jezične kampove, srednje škole i fakultete u inozemstvu u posljednjih osam godina eksponencijalno rastu, od 2015. godine kada ih je na godinu odlazili tridesetak danas ta brojka doseže i do tisuću studenata i učenika koji se odlučuju svoje obrazovanje nastaviti u nekoj od zemalja Europske unije.
Studiranjem u inozemstvu mladi se susreću s čitavim nizom prednosti. Od one kulturološke komponente do one obrazovne gdje je sustav postavljen potpuno drugačije.
- Profesori i studenti na inozemnim sveučilištima puno su bliži jedni drugima. Profesorima se gotovo nikada ne obraća na vi, već ih se oslovljava imenom, oni inzistiraju na interakciji. Znatno se više radi na projektnoj nastavi, nema usmenog ispitivanja - nabraja čitav niz prednosti Lea Šegotić, obrazovna savjetnica i stručnjakinja za studiranje u inozemstvu iz IntegralEdu-a koje je gostovala u emisiji Večernjeg TV-a. Kada riječ o zemljama gdje odlaze onda je mladima među top izborom Danska, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Austrija i Italija. Na listi je bila i Britanija, ali sada su troškovi za studiranje tamo značajno veći.
Kako ističe Šegotić u Danskoj nema školarine, nju financira danska vlada.
- Dansku, Nizozemsku i Belgiju biraju studenti koji žele studirati na engleskom jeziku, u Njemačkoj, Austriji od kandidata se očekuje da poznaju njemački jezik, iako i tamo ima studija na kojima se može studirati na engleskom jeziku, ali taj broj nije toliko velik kao u spomenutim zemljama - pojašnjava Šegotić.
Kako kaže studij na engleskom jeziku velika je prednost za naše učenike koji su u školama izuzetno dobro pripremljeni za engleski jezik, čak i onda kad sumnjaju u sebe i znanje engleskog.
- Naši učenici nakon gimnazijskog programa imaju znanje engleskog na B2 razini koja je dovoljna za 98% stranih sveučilišta - pojasnila je Šegotić.
- Na prvim savjetovanjima, doslovno svim zainteresiranim učenicima ili budućim studentima pojašnjavamo što će im sve biti potrebno, što se od njih očekuje i kako pisati motivacijska pisma koja traže strana sveučilišta. Cijeli taj proces prolazimo s njima. Svako će Sveučilište imati svoje uvjete, tražiti drugačije ocjene državnoj maturi i svako će sveučilište odrediti je li im bitnije motivacijsko pismo ili ocjena na maturi - pojašnjava Šegotić. Kako je savjetovala svi koji imaju želju studirati u inozemstvu, ili semestar srednje škole provesti u nekoj drugoj državi moraju barem godinu unaprijed započeti s pripremama- kaže ova stručnjakinja.
VEZANI ČLANCI
- Srednjoškolci koji su zainteresirani bi se u prvom razredu trebali prijaviti, a u drugom razredu najkasnije otići na srednjoškolsku razmjenu, ako se želi sve stići na vrijeme, bez ikakvih stresova, i pritom stići normalno položiti državnu maturu - savjetuje.
Uz studij i razmjenu u inozemstvo mogu i mlađi osnovnoškolci i to prijavom za sudjelovanjem u jezičnim kampovima. Prednost je što u tako organiziranim kampovima koji sada nude čitav niz aktivnosti oni u interakciji sa svojim vršnjacima lakše svladavaju strane jezike, nerijetko čak i dva tri strana jezika. Upravo stoga do kraja ovog tjedna traje Tjedan švicarskog obrazovanja, a u agenciji IntegralEdu roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije.
VIDEO: Veliko veselje u osječkom zoološkom vrtu, na svijet je došla beba alpaka
