Nasilje u obitelji nerijetko se ne prijavljuje, a prema istraživanju Delegacije za rodno uvjetovano nasilje Španjolske Vlade s prijavom nasilnika najduže čekaju žene sa završenim postdiplomskim studijem.
Novo istraživanje pokazalo je da ne postoji definiran profil žrtve rodno uvjetovanog nasilja, ali faktori poput dobi, ekonomske neovisnosti i broja djece utječu na dužinu trpljenja nasilja prije traženja pomoći.
U prosjeku, žene u dobi od 18 do 25 najkraće čekaju s prijavom nasilja (2 godine i 10 mjeseci), dok čak 26 godina čekaju ispitanice starije od 65 godina, prenosi VoxFeminae. Iznenađujuće je da visoko obrazovane žene najdulje ostaju u nasilnim vezama te čekaju 12 godina i tri mjeseca da prijave zlostavljača, dok ženama s nižim stupnjem obrazovanja za isto treba od sedam do 10 godina.
Kao glavni razlozi za odgađanje prijave navode se strah od nasilnika, uvjerenje da to mogu same riješiti (45%), neprepoznavanje sebe kao žrtve (36%) i sram (28%).
VoxFeminae navodi da dosadašnja domaća istraživanja pokazuju kako ni u Hrvatskoj nema tipične žrtve obiteljskog nasilja, odnosno da žrtva obiteljskog nasilja može biti bilo koja ženska osoba sociodemografskih obilježja karakterističnih za prosječnu ženu mlađe srednje dobi u RH.
S druge strane, istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava pak pokazuje kako jedna od tri žene doživi neki oblik nasilja od intimnih partnera u svom životu, a čak 70 posto stručnjakinja i žena na visokim menadžerskim pozicijama navodi da je doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja.
Kolko škole tolko čekaju. Zemljakuša s dva osnovne uzme nož i riješi problem