Koji su najznačajniji planovi Hrvatskih autocesta za 2020?
Premda smo najvećim dijelom izgradili mrežu autocesta, investicijski ciklus uz nastavak izgradnje koridora 5C i nekih novih dionica, najvećim dijelom usmjeren je u pojačano održavanje cestovne infrastrukture te unaprjeđenje sigurnosnih standarda, u što će HAC iduće godine uložiti nešto više od 600 milijuna kuna. Trenutno smo fokusirani na dovršetak izgradnje koridora 5c. Početkom 2020. godine biti će završen najznačajniji projekt na ovom koridoru, most Svilaj, poveznica od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom, a 2020. nastavlja se izgradnja dionice prema Belom Manastiru.
Osim investicija u izgradnju ovog koridora, u planu je još nekoliko projekta kroz nove investicije i investicijsko održavanje. Tako smo oko 100 milijuna kuna, ove godine uložili u izvanredno održavanje autocesta sa svrhom povećanja stupnja sigurnosti prometa. Kvaliteta naših autocesta, nije samo rezultat kvalitetne konstrukcije nego i održavanja. Trend je porasta prometa i to svakako utječe na eksploataciju kako same cesta tako i objekata. U ovom kontekstu, kroz različite projekte, prije svega želimo osvijestiti korisnike na važnost odgovorne vožnje ali i utjecati i na promjenu ponašanja vozača. Primjerice, nadzorom brzine, čiji cilj nije kažnjavanje nego podizanje svijesti da npr. vožnja od 200 kilometara na sat nije vožnja, već po život opasno ponašanje koje ugrožava sve sudionike u prometu.
Nedavno je predstavljen i projekt izgradnje obilaznice Novog Vinodolskog, kada se očekuje završetak ove dionice?
Novi Vinodolski jedna je od najprometnijih destinacija na Jadranskoj magistrali. Ljetne gužve često paraliziraju Novi ali i promet magistralom koja prolazi kroz grad i razdvaja ga na dva dijela. Izgradnjom obilaznice riješit će se prometna zagušenja u Novom Vinodolskom koji već niz godina muče kako stanovnike Vinodola, tako i turiste. U prvoj fazi izgradnje obilaznice vrijedne 300 milijuna kuna će biti u profilu državne ceste. Nova dionica sastavni je dio buduće autoceste A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva i pozicijom se poklapa s lijevim kolnikom ove autoceste. Ukupna duljina obilaznice iznosi 9,8 km, od toga 6,5 km po trasi buduće autoceste A7, a preostalih 3,3 km odnosi se na spojne ceste do Jadranske magistrale (D8). Puštanje obilaznice u promet očekujemo 2022. godine. S obzirom na geografski položaj i teške reljefne i prirodne karakteristike, izgradnja dionice vrlo je zahtjevna. Na nepunih 10 km izgradit će se znatan broj objekata, od kojih treba izdvojiti tunel Zagori duljine 834 m, te vijadukt Ričina duljine 1062 m. Za obilaznicu oko Novog Vinodolskog izrađen je idejni projekt, a procijenjena vrijednost izgradnje je 300 milijuna kuna. Očekujemo da će prva vozila novom dionicom buduće autoceste proći 2022. godine.
Koliko ste zadovoljni učincima kampanje „Hitni koridor spašava život“?
U cilju podizanja svijesti vozača o važnosti formiranja Hitnog koridora, HAC je ove godine pokrenuo edukativnu kampanju koju uz partnere podržavaju i ostali koncesionari autocesta u Hrvatskoj. Također, po uzoru na europske zemlje postavljeno je više informativnih panoa na nadvožnjacima iznad autocesta koji na jednostavan način pokazuju kako se u slučaju prolaska interventnih vozila formira Hitni koridor. Tako je pridržavanje obveze o formiranju Hitnog koridora za vozača „mali pomak“ lijevo ili desno, dok je za unesrećenog to koridor prema životu. Veseli nas da su kampanju prepoznali i podržali brojni vozači i vjerujem da smo i na ovaj način pridonijeli smanjenju broja nesreća s teškim posljedicama. Naposlijetku, ponosni smo da je naš projekt prepoznao i žiri Hrvatske Velike Nagrade Sigurnosti koji je kampanju „Hitni koridor spašava život“ proglasio najboljom medijskom kampanjom u području sigurnosti 2019. godine.
Godinu na izmaku, obilježilo je i predstavljanje novog sustava naplate cestarine, kada ćemo prolaziti naplatne kućice bez gužvi?
Hrvatska će 2022. godine dobiti novi sustav naplate kojim zatvoreni način s pomoću brklji i još uvijek velikim dijelom ručne naplate odlazi u povijest. Time će se znatno povećati protočnost i smanjiti štetne emisije uzrokovane zastojima jer dok ručna naplata cestarine ima kapacitet oko 200 vozila po satu, novi sustav omogućuje prolaz i do 3000 vozila. Novi će se sustav temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo (DSRC) i automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka (ALPR), koje spadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU. Tako će upotreba ENC-a biti obavezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Novi sustav naplate omogućiti će jednostavnije i brže formiranje cijena, primjerice viših cijena u vremenu najvećih zagušenja i nižih cijena (tarifa) u razdobljima manje gustog prometa. U skladu s trendovima u EU i cjenovnom politikom dodatno će se favorizirati električna i hibridna vozila, ali i sankcionirati zagađivači, odnosno vozila s visokim emisijama štetnih tvari. Česti će korisnici kao i do sada popuste moći ostvarivati putem ENC uređaja.
