U samo tjedan dana, otkako je objavljeno da će biti kandidat njemačkih socijaldemokrata za mjesto kancelara, donedavni predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz uspio je svoju stranku u predizbornim istraživanjima dignuti na 26 posto, na koliko SPD nije bio u protekle dvije i pol godine.
Schulz je tako startao kao ozbiljan izazivač demokršćanske kancelarke Angele Merkel, a u prilog mu ide još jedno istraživanje: na pitanje koga bi od njih dvoje radije vidjeli na mjestu kancelara 41 posto ispitanih Nijemaca odgovorilo je Merkel, a drugih 41 posto Schulz.
Njemački kancelar ne bira se neposredno, već to obično postaje nositelj liste (njemački: spitzenkandidat) stranke koja osvoji najviše mjesta u parlamentu, a premda ankete i dalje daju Merkeličinoj stranci CDU/CSU prednost nad SPD-om (32,5 naspram 26 posto), SPD je odmah po isticanju Schulza kao “špickandidata” počeo smanjivati tu razliku.
Također se pokazalo da Schulz ne otima glasove Angeli Merkel i njezinom CDU-u, nego stranci krajnje ljevice, liberalima i zelenima, a ponajviše krajnje desnoj, populističkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD). Nastavi li se taj trend, Schulz bi mogao istovremeno i ugrožavati Angelu Merkel, ali i pomagati Angeli Merkel.
Ugrožavati: jer bi je, ako opasno približi svoju stranku njezinoj (što još nije slučaj), mogao i pobijediti. Pomagati: jer je loš rezultat AfD-a na izborima dobar za Mekel, koja bi, u slučaju da zadrži prednost nad SPD-om, mogla nastaviti vladati kao kancelarka na čelu velike koalicije (CDU/CSU-SPD), ohrabrena propašću AfD-a koji zasad gradi svoju popularnost na kritici njezine politike.
No, Schulz je, prema pisanju tjednika Der Spiegel, svojim suradnicima rekao da nema namjeru biti još jedan SPD-ov vicekancelar u vladi kancelarke Merkel jer je takvih političkih mrtvaca već “prepuno groblje”. Njegova ambicija je pobijediti Merkel.
Schulz je dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu, na čijem je čelu kao predsjednik bio proteklih pet godina, ali nikad nije bio značajna figura u nacionalnoj politici u Njemačkoj. Na neki je način “svježe” lice u nacionalnoj političkoj areni, a to mu ide korist jer u zemlji kojom kancelarka Merkel vlada proteklih 11 godina ideja o novom licu na mjestu kancelara očito je mnogima privlačna.
Na prvoj press konferenciji otkako je istaknut kao izazivač Angele Merkel, Schulz se pojavio okružen plakatima na kojima piše “MEGA Schulz”, gdje je MEGA zapravo akronim od engleskog izraza za parolu “Učinimo Europu ponovo velikom”, parafrazu slogana koji je Donalda Trumpa doveo do Bijele kuće.
No, Schulz samo parafrazira, ne i podržava Trumpa: - Trumpovi postupci su neamerički - rekao je intervjuu za njemačku medijsku kuću Funke. - Ako se Trump bude ponašao kao rušitelj vrijednosti poput demokracije i slobode, ja ću mu kao kancelar reći: to nije politika Njemačke i Europe - dodao je Schulz.
SPD-ov novi lider protivi se ukidanju sankcija Rusiji prije “potpune primjene” sporazuma iz Minska. Inače su njemački socijaldemokrati dosad bili skloniji ukidanju sankcija Rusiji nego Merkeličini demokršćani, a čini se da Schulz to mijenja.
Ono što ne mijenja u SPD-u je borba za običnog radnika. Schulz najavljuje da će natjerati njemačka poduzeća da povećaju plaće jer je rast plaća mizeran u odnosu na rast dobiti tih poduzeća. - Schulz je moj favorit jer jaka, jedinstvena i pravedna Europa treba jaku, jedinstvenu i pravednu Njemačku kako bi se mogla suprotstaviti populistima i graditi mir i stabilnost - kaže Josip Juratović,
SPD-ov zastupnik u Bundestagu hrvatskog porijekla, i dodaje: - Ova godina je sudbonosna za opstanak reprezentativne demokracije u EU koja je jedini jamac mira i stabilnosti u Europi jer se gradi na kompromisu, a ne na volji jačega. Zato trebamo vizionara Martina Schulza koji je jedina alternativa Merkeličinoj politici.
>> Schulz imenovan kandiatom SPD-a za kancelara, obećao borbu protiv nejednakosti
Što je s radnicima zaposlenim u drugim državama, ili s onima koji rade za tvrtku koja radi za dotičnu tvrtku?