Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) na izvanrednom je zasjedanju u petak upozorila na opasnosti nuklearnog terorizma. Nakon 11. rujna te su prijetnje dobile nove razmjere i zahtijevaju posve nekonvencionalan odgovor, uvjeren je direktor IAEA Mohamed El Baradej. Tridesetak kilometara od Zagreba, Hrvatskoj je najbliža nuklearka u Krškom (NEK), a o mjerama njezine protuterorističke zaštite govori zamjenik glavnog direktora NEK-a ing. Predrag Širola.
- Nuklearka je i do sada bila sigurna, a tako će biti i ubuduće. Prvi, vidljivi sustav zaštite je dvostruka ograda oko NEK-a koja je zaštićena kamerama. Dodatno se štiti i prostor između ograda tako da svaki dodir izaziva alarm. Redoviti su obilasci naših ljudi, različite su razine i nadzori dostupa do prostora tehnološkog objekta, što se osjeti već kod procedure ulaska u NEK (nadzor kamerama, obavezna programirana kartica), a provodimo postupke kojima prepoznajemo sve nenormalne događaje i eventualne prijetnje.
Stalne sigurnosne poboljšice
- U NEK-u je lani poboljšana tehnička zaštita (moderniji aparati, zamjena ograde, novi načini praćenja osoba i vozila unutar NEK-a, a nije bez značenja ni to što je među zaposlenicima vrlo mala fluktuacija i sve su to provjereni ljudi. Takvo se provjeravanje traži i za zaposlenike ugovornih partnerskih firmi - kaže Širola.
Osjetljivo područje reaktorske zgrade dodatno je zaštićeno.
- Nuklearke u svijetu nisu građene kao bunkeri i nisu se pretpostavljali ovakvi vidici agresije, ali su iz tehnoloških razloga građene robusno. Betonski štit koji čini reaktorsku zgradu postavljen je oko metalnog štita. Oko kritičnih komponenti imamo dvije ovojnice, metalnu i betonsku, a između njih je ventilirani zračni prostor i to je fizička barijera za taj tip napada. Dodatno u NEK-u imamo, kao tehnološki dio elektrane, ugrađene štitove koji sprječavaju prodor komponenata koje bi mogle, pod tlakom, izletjeti iz naših sustava, a takvi štitovi štite i u suprotnom smjeru tako da istodobno komponentu koja je u elektrani štite od vanjskog udara. Elektrana već u svom osnovnom dizajnu zahtijeva mogućnost sigurnog zaustavljanja rada u slučaju otkazivanja neke od komponenti ili dijelova sustava. Pod pretpostavkom nekog terorističkog napada aktivirao bi se sustav sanacije događaja i prevencije ispuštanja radioaktivnog materijala u okolicu - kaže ing. Širola.
1991. zatvorena zbog preleta aviona JNA
U NEK-u su se, u vrijeme napada na Sloveniju 1991. godine, već imali priliku sresti s uvjetima zaustavljanja rada iz sigurnosnih razloga.
- Zrakoplov je tada letio baš nad elektranom, ali ne i nad reaktorskom zgradom. To smo shvatili kao prijetnju, pa smo zaustavili elektranu i čekali 40 dana kako bismo je ponovno uključili - tumači ing. Širola.
Potvrđuje tadašnje priče da reaktorska zgrada može izdržati i izravni udar zrakoplova.
- U slučaju da manji, pa čak i veći zrakoplov udari u reaktorsku zgradu, slijedi navedeni scenarij. To bi bio tek udar u štit nad opremom i može se dogoditi da se s opremom ništa ne dogodi ili da se dogodi manje oštećenje. Dakle, udar u zgradu ne znači ni eksploziju ni oštećenje opreme u tom prvom, ili kritičnom, trenutku - kaže ing. Širola.
Slovenske su vlasti ipak zabranile zračni promet nad NEK-om. Kaže kako je uobičajena praksa da se unaprijed spriječi neželjeni događaj i toga se uglavnom svi pridržavaju. Predstavnica za tisak slovenskog Ministarstva obrane Miriam Možgan tvrdi da slovenske vlasti nisu uvele dodatne mjere protuzračne zaštite NEK-a jer do sada nije bilo nikakvih prijetnji tom objektu.
Vlado Zagorac
