Uz ministra turizma i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice ovih je dana na meti proziva za mršav srpanjski start. S Meri Matešić razgovaramo o svim vrućim turističkim temama među kojima je, dakako, i pitanje je li se agresivnijom promocijom moglo više profitirati od ulaska u EU ili, recimo, neutralizirati uvođenje viza za Ruse..
Hrvatska je turistički odavno u EU. Poznata je i etablirana destinacija Mediterana i Europe i ulaskom u Uniju doista nije skinuta nikakva “željezna zavjesa”. “Pritiskom na tipku EU” u formalnom pogledu nisu se promijenile nikakve značajnije okolnosti koje bi uvjetovale dolazak npr. jednog njemačkog građanina u našu zemlju. Uvođenje viznog režima prema Rusiji, Ukrajini i Turskoj, pak, isključivo je u domeni vanjske politike. U našoj nadležnosti su marketinške kampanje, koje smo u Rusiji i pojačali. No marketing ne može promijeniti činjenicu da su vize potrebne, da njihovo izdavanje traži određene procedure, da je viza dodatni trošak i da neki izravni konkurenti, primjerice Turska ili Egipat, nisu u Europskoj uniji i od građana Rusije ne traže vize.
Jesu li okosnica promocije 2013. katalozi stari tri godine i zašto dominira Rab?
Neke su brošure zaista tiskane ranije, ali one su u promidžbi korištene manje nego prijašnjih godina i nisu okosnica promidžbe. Intenzivirana je online komunikacija u koju je uloženo 13 posto proračuna. Nisu zanemareni ni offline kanali u koje je uloženo 39 posto proračuna, što, recimo, uključuje i udruženo oglašavanje s privatnim sektorom u zemlji i inozemstvu. Što se, pak, Raba tiče, specijalizirana međunarodna agencija istražila je na ključnim emitivnim tržištima koje vizuale naši gosti ocjenjuju kao motivirajuće i koje vezuju uz željeni identitet hrvatskog turističkog brenda. Motivi Raba našli su se u krugu najbolje ocijenjenih. Inače, trebalo bi prestati brojiti koliko se motiva iz koje regije pojavljuje u kampanjama HTZ-a. Takav pristup potiču lokalpatriotska rivalstva koja gostu iz Finske ili Belgije ne znače apsolutno ništa.
Dva radna mjesta manje
Kakav će biti nastavak sezone?
Većina partnera govori o rezultatima približno na razini prošle godine. No, dvije trećine gostiju u Hrvatsku dolazi individualno, a ta je kretanja znatno teže prognozirati. Procjene za vrhunac sezone govore o prometu približno na razini 2012., dok je za posezonu najavljen nešto bolji rezultat. Zemlje u krizi, poput Španjolske i Italije, bilježe značajan pad putovanja u inozemstvo, dok oni kod kojih je situacija dobra putuju u većem broju (Skandinavci, Britanci, Belgijci).
Nakon devet mjeseci na direktorskom mjestu, prihvatili ste se i reorganizacije Glavnog ureda. Što to znači za promociju, hoće li biti otkaza, tko su budući šefovi?
Organizacijska struktura datira iz davno prošlih vremena u kojima HTZ nije obavljao mnoge aktivnosti koje su danas sastavni dio programa rada. Glavni ured bit će moderniji, učinkovitiji, a dobit će, recimo, i sektor za marketing i službu za plan, analizu i strategiju tržišta. Imena svih rukovodećih osoba znat će se nakon što se potpišu novi ugovori o radu.
Hoći li Glavni ured biti veći, skuplji?
Ne. Nova sistematizacija predviđa dva radna mjesta manje. Dosadašnja sistematizacija predviđala je, naime, 68 radnih mjesta, zaposlenih je 52, a nova predviđa 66 radnih mjesta. Očekujem kako će u novoj strukturi svi dosadašnji zaposlenici naći svoje mjesto tako da će u 2014. HTZ ući približno s istim brojem djelatnika. Plaće za pojedine kategorije radnih mjesta nisu se mijenjale. HTZ i dalje na njih troši manje od četiri posto godišnjeg proračuna, dok nacionalne turističke organizacije u zemljama poput Austrije ili Švicarske na plaće troše puno više.
Provodite li zaista strahovladu u kojoj se krivo gleda na sve koji su dobri s vašim prethodnikom Nikom Bulićem?
Moja su vrata od prvog dana u HTZ-u otvorena za sve djelatnike i sugestije, primjedbe i konzultacije. Očekujem maksimalno zalaganje i profesionalizam, ali to se ne zove strahovlada, već sposobnost i kompetencija.
Sve je bilo definirano
Je li vas pogodila navodna izjava bivšeg ministra Veljka Ostojića da vas ne bi više izabrao za mjesto direktorice HTZ-a, jer “da možete funkcionirati samo ako vas netko vodi, a sad ste izgubljeni i preplašeni”?
Suradnju s Ministarstvom turizma od svog dolaska u HTZ smatram odličnom. Doista je teško pretpostaviti na čemu bi se mogle temeljiti kritike gospodina Ostojića, ako su one doista i istinite. Operativni marketinški plan za 2013. godinu ugovoren je upravo inicijativom gospodina Ostojića, koji je kao ministar bio i predsjednik Hrvatske turističke zajednice. Sva tijela HTZ-a, pod predsjedanjem Veljka Ostojića, usvojila su taj plan, a potom i program rada HTZ-a za 2013. godinu. Pri tome, ja sam poziciju direktorice preuzela u trenutku kada su svi programski zadaci HTZ-a za 2013. već bili operativno i proračunski definirani te sam ih kao takve sa svojim timom i provela. Funkciju predsjednika Hrvatske turističke zajednice Ostojić je obnašao do sredine ožujka, do kada su sve ključne aktivnosti HTZ-a za 2013. godinu bile ili u završnoj fazi pripreme, ili ugovorene, ili provedene.
Koji je najveći napredak u promociji otkako ste na čelu HTZ-a?
Glavni ured je unatoč neprilagođenoj organizacijskoj strukturi i aktualnim tržišnim uvjetima uspio provesti sve novosti koje su mu zadane. U 2014. ćemo ući operativniji, jačih kompetencija i na puno konkretnijim strateškim osnovama. Značajan napredak u radu HTZ-a tek će se osjetiti.
>> HTZ u 2012. ostvario 31,3 milijuna kuna dobiti
