Što će u idućem desetljeću Hrvatskoj činiti neoliberalni globalisti? Djelujući preko pet-šest velikih banaka EU, u partnerstvu s desetak vodećih kompanija EU u području telekomunikacija, energetike, vojne industrije, trgovine i medija, oni će uskoro htjeti kupiti i prirodne resurse, prostor, ambijent, šume, vodu. Ti će resursi u umornoj, bogatoj i preizgrađenoj Europi imati vrlo profitabilan status. Predati sve u ruke bogatima a da bismo se na tren i sami malo obogatili, je li to sve što možemo smisliti, pita dr. Vladimir Lay iz Instituta za društvene znanosti "Ivo Pilar".
Hrvatska je intelektualna elita vrlo raspoložena za to da traži odgovore na pitanja poput ovog. Pokazao je to ovotjedni Forum Centra za politološka istraživanja koji je omogućio veliku debatu o globalizaciji i neoliberalizmu kojoj su se znanstvenici rado odazvali bez obzira na međusobne svjetonazorske razlike. Ignorirana od političkih struktura i onih koji odlučuju o društvu, znanstvena krema nije zapala u apatiju. Prateći kretanja u svijetu, htjela bi naći specifičan hrvatski odgovor, pri čemu joj ide na ruku podizanje kritične mase javnog nezadovoljstva, a i činjenica da više nije podijeljena kao prije desetak godina.

Kontrola posljedica
Debate tog tipa tada su se svodile na sučeljavanje protivnika i pobornika otvaranja Hrvatske prema globalnim gibanjima. Danas je globalizacija ovdje udomljena. Skupa sa svim posljedicama. I jedino je pitanje  kako kontrolirati njezine posljedice.
Dr. Anđelko Milardović, direktor CPI-ja i pokretač Foruma, drži da u srazu dviju neoliberalnih koncepcija pobjeđuje ona koja je Hrvatskoj i geografski bliža. Dečki čikaške škole s Miltonom Friedmanom na čelu gube utakmicu od njemačke škole tržišnog društva. Tržišni fundamentalizam polako biva zasjenjen modelom socijalno tržišnog gospodarstva. I Milardoviću se, naime, dopao ovih dana vrlo popularan "Europski san" autora Jeremyja Rifkina koji kaže: U europskom snu odnosi unutar zajednice važniji su od autonomije pojedinca, kulturna raznolikost važnija je od asimilacije, kvaliteta življenja od akumulacije bogatstva
Taj i drugi znanstveni prilozi Forumu o globalizaciji i neoliberalizmu mogli bi se protumačiti kao nagib ulijevo. Znanstvenici, međutim, ne vole takav pojednostavljen opis.  Na suprotnom polu od neoliberalizma jest ideja socijalno-ekološkog tržišta  stav je dr. Vladimira Laya. U tim okvirima Hrvatska mora osmisliti obranu nacionalnih interesa, i to "na temeljima integralne održivosti", a ne pukog nacionalizma ili pak pozitivnog domoljublja.
Dr. Dragomir Sundać, profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, smatra da se ta situacija može riješiti samo novim svjetskim konsenzusom jer će se globalizacija približavati točki samozagušenja. Sve je manje vremena za korekcije. Rješenje bi bilo u globalizaciji s više kriterija koja uz dobit poštuje očuvanje zaposlenosti, pravnu sigurnost, očuvanje okoline
Dr. Mladen Staničić, direktor Instituta za međunarodne odnose, situaciju vidi malo drukčije. Tranzicija je u Hrvatskoj bila specifična zbog toga jer se odvijala u uvjetima velikosrpske agresije i to je "poremetilo mnoge civilizacijske kriterije u njezinim unutrašnjim odnosima, ali i u odnosima prema međunarodnoj zajednici". Hrvatska se teško prilagođava osnovnim elementima liberalizma. Istodobno, zemlje liberalne demokracije moraju se nositi s dva problema: s američkim unilateralizmom i sa sve izrazitijim sukobom između liberalizma i fundamentalizma svih vrsta. Liberalizam je nastao na odvajanju crkve od države, fundamentalisti ih opet spajaju.

Frustracije
Da nije bilo liberalizma, ne bi bilo ravnopravnosti spolova koju fundamentalizam, međutim, negira. Liberalizam promiče vjersku toleranciju, fundamentalizam je suzbija. Fundamentalizam nije karakterističan samo za islamske civilizacije, ima ga u svim civilizacijama kao i liberalizma.
I Hrvatska će se morati suočiti sa svojim frustracijama u odnosima između liberalizma i antiliberalizma. Hrvatski antiliberalizam ne može se nazivati fundamentalizmom, ali nije ni daleko od toga, tvrdi Staničić.

Premium sadržaj

18

IZ MEMOARA

Merkel o jednom od susreta s Putinom: 'Ti nećeš vječno biti kancelarka, ove će zemlje ući u NATO. Ja to želim spriječiti'

Video sadržaj

13

IZAZOVNO RAZDOBLJE

Otkriveno što Blanka Vlašić radi nakon priznanja supruga da su u otvorenom braku! Ovo nitko nije očekivao

7

TEŽE NIJE MOGLO

Hrvatsku čeka pakao: Nikada nismo imali teže iskušenje od ovoga, a jedan podatak posebno zabrinjava

Sezona gripe i prehlade

Mit ili istina? ‘Cjepiva su neučinkovita jer neki ljudi obole čak i nakon cijepljenja’

Tko bi rekao

Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?