otvorena sezona lova

Neka vlasnici ribnjaka postave mreže protiv kormorana

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
1/2
14.01.2018.
u 22:21

Odgovara Tibor Mikluška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo je sezonu lova na kormorane (velike vrance) odobrivši prvi put odstrel oko 1200 jedinki te zaštićene vrste ptica. Učinjeno je to na traženje vlasnika ribnjaka, a kako ste na to reagirali vi zaštitari ptica i prirode??

Ostali smo šokirani tom odlukom jer je takav način reguliranja problema dokazano neučinkovit! Odstrel kormorana neće riješiti problem šteta na šaranskim ribnjacima, a stalno pucanje uznemirit će druge strogo zaštićene ptice zbog kojih su ribnjaci i stavljeni u ekološku mrežu.

Odstrel se kao metoda koristi u nekoliko europskih država, a provodio se i u bivšoj Jugoslaviji, no nigdje se nije pokazao efikasnim. Kad ih se počne plašiti, oni vrlo brzo promijene taktiku lova pa počnu loviti pojedinačno.

Foto: Davor Javorovic, Petar Glebov, Dusko Jaramaz/PIXSELL

A što je onda po vama najbolje rješenje?

Postoje zapravo dvije vrste rješenja. Jedno je već bilo primjenjivano. Ribnjaci su od države dobivali kompenzacije za štetu, zvalo se to naknada za poticanje ekološkog statusa područja. Dobivali su novac po hektaru površine ribnjaka, a zauzvrat nisu smjeli tužiti državu. To je funkcioniralo sve dok država iz ne znam kojih razloga nije prestala plaćati. Drugo je rješenje da se dijelovi ribnjaka s ribljom mlađi prekriju mrežama. To su površinski mali dijelovi, no ribnjičarima je bilo lakše sve gubitke u proizvodnji svaliti na ptice. Kad bi prekrili dijelove ribnjaka, smanjili bi štete od ptica, ali bi i dalje imali druge gubitke koji su rezultat tehnologije, kvalitete vode, bolesti i drugog. Ovako elegantno sve svale na ptice. I na vidre..

Sve češće čujemo vapaje ljudi kojima smetaju ptice jer im remete posao, tišinu, komoditet... Na koje se vrste najviše žale??

Voćari i vinogradari žale se na čvorke, u naseljima se bune zbog vrana koje se gnijezde u kolonijama i buče, pa na golubove koje nazivaju letećim štakorima. Sad su odjednom problem i galebovi klaukavci koji su se u Istri počeli gnijezditi na krovovima kuća umjesto na škojima kao dosad.

Oni zasad, srećom, nisu ugroženi jer žive od hrane na otvorenim smetištima koja su njima fast food restorani.. (Ivica Beti)     

Komentara 3

ZA
Zagy154
23:44 14.01.2018.

Ne razumijem po čemu je ta pošast zaštičena vrsta,naime nisu samo štete na ribnjacima nego i na otvorenim vodama kao i jezerima. Također je i uništeno kompletno drveće na kojima se kormoran gnijezdi,masa ribe koju oštete oštrim kljunom ugiba jerr je prevelika da je proguta. Uglavnom radi se o najobičnijoj štetočini

BF
bf2
22:40 14.01.2018.

samo rokaj,te pošasti se namnožilo u popriličnom broju,i to ne samo po ribnjacima nego i po "divljim" vodama. Jedno od rješenja je i da se sruši drvo gdje se kolonija gnjezdi (dok su jaja u gnijezdu,naravno) te se tako može ograničiti rast populacije bez ubijanja jedinki

DU
Deleted user
14:05 08.02.2018.

Intervjuirani gospodin bolje da je šutio i tako ostavio naznake zdravog razuma. Nalaziti razumijevanje za vrstu koja sistematski nanosi ogromne štete, od salmonidnih voda do ribnjaka, je pomanjkanje navedenog zdravog razuma. Da ne kažem nešto ružnije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije