Raspisivanje novčane nagrade za informaciju o A. Gotovini ili osnivanje posebne policijske jedinice zasad je samo razmišljanje u Vladi kako bi se pokazala dobra volja Haaškom sudu, kaže izvor blizak Vladi, koji nam je rekao da takva odluka još nije donesena.
Zinka Bardić, glasnogovornica MUP-a, rekla nam je da policija nije osnovala nikakav poseban vod.
Kazala je da MUP ima specijalne jedinice policije, koje obavljaju posebne policijske zadaće i one bi bile upotrijebljene i za uhićenje A. Gotovine, ako bi to bilo potrebno. Prije dvije godine na području Pakoštana održana je i vježba posebnih jedinica, kojom je zapravo bio "fingiran" pokušaj uhićenja Gotovine. Posebne policijske jedinice postoje u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.
Informacije o raspisivanju novčane nagrade i osnivanju posebne policijske jedinice za hvatanje Gotovine, glasnogovornica Vlade Sanja Kos ispraća tek s jednom rečenicom: - Kako je poznato, Vlada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, a medijske napise ne želimo komentirati.
Suzdržanost Banskih dvora i MUP-a razumljiva je. Naime, i da je točno da se takve mjere za uhićenje optuženoga generala zaista pripremaju bilo bi, u najmanju ruku, neobično da se to Gotovini unaprijed najavljuje. Kako je do tih vijesti ipak došlo, otkriva jedan od sudionika ručka sa stranim diplomatima od prije nekoliko tjedana. Tada je spomenuta mogućnost raspisivanja novčane nagrade, ali ne i nešto više od toga. Šef diplomacije Picula rekao je u intervjuu Vjesniku da privođenje Gotovine "ostaje naša obveza ako je u Hrvatskoj".
Odnosi s Haagom ponovo idu ka prvom planu političkih zbivanja u Hrvatskoj. Krajem prošloga tjedna, opet u kombinaciji diplomatskih, ali i haaških izvora, Hrvatskoj je predbačeno da ne surađuje dovoljno s istražiteljima u dostavi traženih dokumenata što se odnose na zločine u BiH. Istom prilikom su upućene packe zbog toga što još uvijek nije uhićen general Gotovina. Odvjetnički tim Gotovine pak zamjera Vladi da više od 19 mjeseci zahtijevaju dostavu dokumenata o generalu.
Prigovor o dostavi traženih dokumenata neobičan je utoliko što je glavna haaška tužiteljica za posljednjeg posjeta Hrvatskoj pohvalila Zagreb za suradnju na tomu planu. Uhićenje Gotovine bilo je jednako urgentno ili pak problematično i prije mjesec ili dva, pa je pravo pitanje zašto se on vadi kao aktualnost upravo sada.
Odnose Hrvatske i Haaga, koji su ostali osjetljivo unutarnjepolitičko pitanje, u ovom trenutku mogu bolje objasniti neke vanjskopolitičke okolnosti kao i to da Haag, nakon što je "dobio" Šešelja, možda opet nastoji uspostaviti ravnotežu sa zločinima s hrvatske strane.
D. Miljuš, D. Knežević, Mladenka ŠARIĆ
