Iako je uhićenje Hrvoja Petrača, koji se drži jednim od financijera
generala Gotovine, komentirao s već poslovičnom suzdržanošću i bez
euforije, glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak ne skriva političku važnost
tog događaja. Bude li Hrvatska objektivno procjenjivana, kaže,
pregovori s EU trebali bi početi.
• S obzirom na to da je Petračevo
uhićenje dio Akcijskog plana, može li se očekivati početak pregovora s
EU, posebno u svjetlu izjave Carle del Ponte da bi otvaranje pregovora
s Hrvatskom usporilo potragu za Gotovinom?
– Hrvatska, ne samo u tom slučaju nego i inače, aktivno sudjeluje u
raščišćavanju organiziranog kriminala, što je i dio suradnje s Haaškim
sudom. Petračevo uhićenje bitan je djelić mozaika koji dokazuje
hrvatsku vjerodostojnost. Pretpostavljamo da će se to i shvatiti kao
dokaz vjerodostojnosti na kojoj upravo EU inzistira.
• Steže li se krug oko Gotovine?
– Ne bih to tako komentirao. Ovo je bila akcija u sklopu Akcijskog
plana i dokaz je, kao što sam rekao, naše vjerodostojnosti.
• I bilo bi dobro da sad uslijedi
nagrada?
– Ne treba nas nagrađivati, nego samo objektivno procjenjivati. Tada će
se vidjeti da je Vlada s premijerom Sanaderom na čelu uistinu
vjerodostojna. To treba uzeti u obzir kad se bude odlučivalo o
pregovorima i mislim da ne bi trebalo biti razloga za odgodu.
• S obzirom na to da je Petračevo
uhićenje u fokus vratilo slučaj Gotovina, držite li vi kao čovjek koji
je pet godina bio potencijalni haaški osumnjičenik da bi general trebao
prekinuti bijeg i predati se?
– To je stvar njegove osobne odluke.
Blaškić će ostati na slobodi
• Što biste mu vi savjetovali?
– Ne bih nikome ništa savjetovao, ali mislim da nitko nema pravo
dovesti svoju zemlju u situaciju da mu bude talac. General Markač, koji
je od 1990. sudjelovao u svim bitkama Domovinskog rata, što se često
zaboravlja, i koji nije toliko eksponiran u medijima, otišao je bez
ijedne riječi. Isto kao i generali Čermak i Ademi. Oni su pozitivni
primjeri ljudi koji su puno dali za Hrvatsku i koji su i sad postupili
odgovorno, s punom sviješću da to moraju učiniti za svoju zemlju i svoj
narod.
• Kako ste doživjeli mogućnost
ponovnog suđenja generalu Blašiću?
– Tužiteljstvo je iskoristilo svoje pravo, a ja vjerujem da je sud
dobro procijenio kad je oslobodio Blaškića i da će ostati pri toj
odluci.
• Bi li Sanader trebao ići na
prijevremene izbore ako bi ove jeseni počeli pregovori s EU?
– HDZ u ovom trenutku ne razmišlja o prijevremenim izborima. Posao
vezan uz približavanje EU bitan je za budućnost, no nije razlog zbog
kojega bi HDZ raspisao izbore. Prije manje od dvije godine imali smo
parlamentarne izbore, potom predsjedničke, pa lokalne. Raspisati
prijevremene izbore za Sabor značilo bi četvrti put u dvije godine
pozivati glasače na birališta. To bi sigurno izazvalo nezadovoljstvo, a
i skupo je. HDZ računa da će pregovori s EU početi, a u sljedeće dvije
godine namjeravamo se posvetiti više gospodarskim pitanjima.
• Procjenjuje se, međutim, da bi na
valu pozitivne odluke o pregovorima HDZ mogao dobro proći na izborima i
dobiti kvalitetnije koalicijske partnere?
– Svaka stranka na vlasti procjenjuje kad joj je najpovoljnije ići na
izbore. HDZ nije iznimka. Vodit ćemo računa o pravom trenutku, ali sad
razmišljamo isključivo o odrađivanju punog mandata.
• Zabrinjavaju li vas ankete po kojima
su HDZ i SDP u najboljem slučaju izjednačeni, a u nekima HDZ stoji
lošije od SDP-a?
– Sve su vlade dosad na pola mandata bile na dnu popularnosti. SDP je
nakon dvije godine vlasti pao gotovo dvostruko u odnosu na rezultat
izbora i bio 10 posto slabiji od HDZ-a. Kod nas nije takav pad. Naše je
biračko tijelo iznad 30 posto, a uvjeren sam da ćemo aktivnostima u
drugom dijelu mandata dići popularnost.
• Koliko će afere kao što je ona s
Liburnijom Rivierom Hotelima utjecati na izborne izglede HDZ-a?
– Oporba pokušava iskoristiti takve slučajeve i izjednačiti ovaj HDZ s
HDZ-om otprije 2000., a kako nema drugi program, sad se, naravno, nudi
kao spasilac od tzv. privatizacijskog kriminala. No, mora se shvatiti
da u aferi Liburnia nije nastala materijalna šteta ni za koga. Ovaj HDZ
s dr. Sanaderom na čelu imao je snage reći da nešto nije dobro i
prekinuti to. Tako je bilo i s Bechtelom. Pogledamo li prošlu vlast, u
Riječkoj je banci izgubljen novac, u “Lencu” također. Nastala je
materijalna šteta. Mogli su to spriječiti, ali nisu. HDZ, međutim, ima
snage priznati pogrešku. U tome je naša prednost.
• No, s Darkom Ostojom i grofom Eltzom
morat će se na nagodbu jer su se već upisali kao vlasnici LRH-a.
– Da, ali za to nije kriva ova vlada, nego prošla koja taj problem nije
htjela riješiti, već ga je prebacila na nas. Pravna država mora
funkcionirati i sudske se odluke moraju poštovati, a krivi su oni koji
nisu spriječili da dug naraste na milijardu kuna. Mi ćemo u nastavku
rješavanja tog slučaja nastojati izbjeći to da država bude oštećena.
Važno je reći da HDZ ništa nije skrivao za razliku od, primjerice,
prodaje hotela Goranu Štroku.
• Ali ostaje dojam da je sve postalo
transparentno zato što ste uhvaćeni?
– Oporba je tu da kritizira, ali mora imati argumente. HDZ ne želi
afere i spreman je sve raščistiti.
Čačić, Račan i Đapić ostaju u sjeni
• Što kažete na ocjene da je LRH
puknuo kao afera samo zato što se HDZ usudio dirnuti tuđi politički
teren, Istru i Primorje?
– Ponajprije, u Primorsko-goranskoj županiji HDZ je iznimno jak i ima
velik utjecaj. HDZ tamo više nije marginalna stranka i na vlasti je na
otocima i u istočnom dijelu županije. No, i stranka i premijer uvidjeli
su da ima određenih teškoća i odustali su od odluke. Na istom je
području bio i “Viktor Lenac” iz kojega se prosvjedima pritiskala
Račanova vlada da odobri državna jamstva. Ona nije imala snage
oduprijeti se iako je to bilo bacanje novca u probušenu vreću, a SDP je
tamo na vlasti.
• Dvije godine uoči izbora Sanaderu su
se sučelila tri premijerska kandidata: Čačić, Račan i Đapić. Kako to
tumačite?
– Valjda je atraktivno biti premijer. No, istrčali su na teren bez
programa, a sam čovjek ne može biti program. Netko može biti lider
stranke, kao što je Sanader iza kojega stoji cijeli HDZ, njegova
struktura, kadrovi i program. To je jamstvo uspjeha i na izborima i u
obnašanju vlasti. Na kraju bumo vidli na izborima koliko će vlada iz
sjene uspjeti izaći na sunce. Vjerujem da će sve ostati u hladovini.
• Sad zaboravite na trenutak da ste
hadezeovac i recite tko vam je od trojice novih kandidata najbolji
premijerski materijal?
– Prije svega, ne mogu zaboraviti da sam hadezeovac, jer sam to dušom i
tijelom. A radije ne bih procjenjivao. Mi sad imamo dobrog premijera i
Vladu, zbog čega će Račan, Čačić i Đapić ostati samo kandidati.
• Za šest mjeseci bit će sabor HDZ-a.
Hoće li Sanaderova politika koju neki nazivaju “svilenom” imati potporu
u stranci?
– Bit će to izvještajni sabor, a izborni imamo za dvije i pol godine.
Sanader i kao premijer i kao predsjednik HDZ-a ima apsolutnu podršku u
stranci. Stranka je u usponu, a Sanaderova pozicija nije upitna.
• Ponekad se, međutim, iz usputnih
sličica iščitavaju stvari iza kulisa, pa je, npr., zabilježeno da je
Miomir Žužul bio na proslavi Oluje u Čavoglavama kod Thompsona, a sve
izjave Andrije Hebranga pozorno se čitaju i između redaka.
– Dr. Žužul ima ured u stranci i obavlja poslove koje dobiva od
predsjednika stranke, prisutan je u Saboru i nema nikakvih problema.
Dr. Hebrang je u Saboru jedan od najžešćih zastupnika Vladine i HDZ-ove
politike. Bori se kao lav i to je najbolji odgovor na pitanje podržava
li on vodstvo stranke i Vladu. Svima koji pokušavaju na bilo koji način
konstruirati sukobe u HDZ-u kažem da pucaju u prazno. To su puste želje
političkih marginalaca. Ne vidim u čemu je problem što je Žužul bio u
Čavoglavama. Svaki je čovjek slobodan, a ako je član stranke, nije
njezin rob. Najveći je doprinos dr. Sanadera, osim podizanja stranke iz
pepela, u tome što je demokratizirao HDZ i što se više nitko ne može
sotonizirati zato što se s nekim druži ili što je s nekim večerao.
• Ali, vi sad ne biste mogli večerati
s Ivićem Pašalićem a da vas nitko ne upita što ste s njim radili.
– Siguran sam da mi nitko ne bi prigovorio, ali za eventualnu takvu
večeru nemam ni vremena ni potrebe.
• Deset godina nakon Domovinskog rata
suočavamo se kao društvo s ubojstvima srpskih civila početkom rata.
Nakon procesuiranja Gospića, istraga u Sisku, sad se vodi istraga u
Osijeku, a Žarko Puhovski izvijestio je da ima informacije o ubojstvima
nekoliko Srba u Zadru. Mogu li ti zločini o kojima se intenzivno piše u
medijima baciti sjenu na Domovinski rat?
– Ništa ne može zasjeniti Domovinski rat. Rat je nama bio nametnut i
one koji su zaboravili želim podsjetiti da smo tada svakodnevno
prihvaćali tisuće izbjeglica i prognanika. U jednom trenutku 1991.
godine bilo ih je više od milijun u Hrvatskoj. Tko je njih protjerao?
Dakle, rat nam je nametnut, na Hrvatsku je izvršena agresija. To je
prva činjenica. Druga je da je Hrvatska u tom ratu pobijedila,
oslobodila svoj teritorij i narod. U ratu je bilo pojedinačnih zločina,
ali time se trebaju baviti sudovi i istražna tijela. Trenutačno su
tijela koja se bave istragom pod velikim pritiskom i ne znam kome to
treba.
A tko je pobio Hrvate?
A kad je riječ o informacijama koje prezentira HHO, zašto Žarko
Puhovski ne pita tko je '91. godine pobio Hrvate u Lovincu koji su
pronađeni prerezanih vratova? Tko je pobio 650 Hrvata u okupiranim
zonama koje je čuvao UNPROFOR? Umjesto da istražna tijela budu
ostavljena da na miru rade svoj posao, od svega se želi stvoriti afera.
Time se kriminalizira Domovinski rat. Branitelji su dovedeni u
situaciju da se srame što su bili u Domovinskom ratu. A gdje bismo mi
bili da njih nije bilo?
• Problem je u političkoj dimenziji,
pa je slučaj Osijek, na primjer, vezan uz Glavaša i istraga se tumači
kao posljedica njegova sukoba s HDZ-om. Najnovije je, pak, da se
Hrvatskoj prigovara da ne priznaje sve svoje u ratu nestale građane,
već samo 1149 Hrvata, dok o 2600 Srba šuti. I Carla del Ponte prigovara
da imamo selektivno pamćenje kad govorimo o Oluji.
– Problem je što se nama pokušava nametnuti krivnja. Ljude koji su
počinili ubojstva treba procesuirati, ali to treba raditi sud, a ne
mediji. Svaka je žrtva žrtva. No, činjenica je da rata ne bi bilo da na
Hrvatsku nije izvršena srpska agresija. Tada ne bi bilo ni žrtava. Neka
se sve to ispituje, ali ne mogu se akcije kao što je Oluja zvati
zločinačkima. Cilj je da se u Hrvate usadi krivnja, ali nijedan Hrvat
nema razloga osjećati se krivim što je sudjelovao u Domovinskom ratu.
Naprotiv, na to treba biti ponosan, kao što smo ponosni što je stvorena
hrvatska država koje ne bi bilo bez prvog hrvatskog predsjednika dr.
Tuđmana, HDZ-a, hrvatskih branitelja i sloge i odlučnosti cijelog
hrvatskog naroda.
I u gospodarstvu smo dosta učinili
• Najnovija istraživanja rejtinga
političkih stranaka pokazuju kako otprilike 50 posto HDZ-ovih birača
drži da država ide u lošem smjeru. Kako to objašnjavate?
– Iako je Vlada radila i na gospodarskom području, dosad su druge teme
bile više u fokusu, pa javnost možda i nije bila dovoljno obaviještena
o svemu što je Vlada postigla. A to nije malo. Spomenimo samo to da
izvoz raste brže nego uvoz, što je bitan trend. Hrvatska je postala
turistički hit, što treba dalje razvijati kako bi prihodi od turizma
bili što veći. Posebna će se pozornost posvetiti otvaranju novih radnih
mjesta, gospodarske će zone tek sada početi davati rezultate...
U sve je to Vlada uložila velik trud i novac. U idućem ćemo se
razdoblju potruditi da javnost bude bolje upoznata s takvim stvarima.
