Uz papire, fascikle, računalo, telefone, na radnom stolu izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša svoje mjesto ima i – plastična lubanja. Neuobičajen ukras odmah poručuje što je poziv i strast ovom pomoćniku ministra zdravstva, neurokirurgu koji je iz operacijske dvorane bolnice u Vinogradskoj došao u ured na Ksaveru prije godinu dana. Došao je, kaže, s idejom da pomogne unaprijediti zdravstveni sustav čije boljke kao bolnički liječnik dobro poznaje. Jednako tako kao neurokirurg, i na ovoj funkciji, jasno je iz razgovora, teži detaljnoj analizi i preciznosti. Svaki problem, posao, temu koja mu je u zadatku ili koju inicira studiozno proučava, što je očito iz njegovih javnih nastupa, pa i ovog razgovora.
– Ja sam neurokirurg, ne znam sve, da bih mogao nešto reći o Spinrazi, moram sve proučiti. Da bih mogao nešto reći o pravu na prekid trudnoće, moram istražiti i naučiti što je dostupno… – opisuje svoj modus profesor Beroš.
Nedostaje li vam vaš posao u Vinogradskoj?
Nedostaje. Očekujem trenutak kada ću ponovno početi s operacijama jer je neizmjerna sreća kada svojom operacijom nekome uspijete riješiti zdravstveni problem, a u slučaju ozbiljnijih stanja ili trauma, i spasiti život. Istina je da je i frustracija nekada, postoje li komplikacije, također velika, ali sreća kada uspijete nemjerljiva je. Imao sam sreću što sam učio od najboljih neurokirurga Hrvatske, profesora Lupreta i Negovetića. I tek nakon što sam se uputio u svijet, saznao sam na kojem nivou je hrvatska neurokirurgija jer u stručnom smislu ni u jednoj od velikih europskih prijestolnica nisam bio inferioran. Sretan sam što, hodajući po Zagrebu, često sretnem ljude koji na neki način znaju što sam za njih napravio.
Kako ste završili u politici?
Dobio sam ponudu i pristao jer smatram da sam organizacijski spretan i imam veliku energiju. Dvojio sam zbog ljubavi prema neurokirurgiji.
U zdravstvu je puno pitanja koja treba riješiti, je li vam energija ostala jednako jaka?
Moja volja da doprinesem ostala je i ponosan sam na nekoliko važnih projekata na kojima radimo. Izgradnja Nacionalne dječje bolnice apsolutno je prioritet, Nacionalni plan protiv raka koji je pred prihvaćanjem, važno je i provođenje nacionalnih programa za prevenciju, a izvjesno je s obzirom na recentna događanja da moramo unaprijediti sustav hitne medicinske djelatnosti za koji je u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti uneseno funkcionalno integriranje svih sudionika u pružanju hitne medicinske pomoći.
Tko je pogriješio u Metkoviću i koje je vaše mišljenje o nalazu inspekcija o smrti dječaka?
Ne mogu se izjasniti jer je Ministarstvo zdravstva uputilo zdravstvenu inspekciju koja je napravila nadzor te rezultate proslijedila DORH-u. Tek će DORH napraviti kompletan izvid i zaključiti o čemu je riječ, a prije toga ne možemo govoriti ni o krivnji ni o propustu. Inspekcija nema mogućnost razgovora s roditeljima, a tko će vam reći bolje nego roditelji? Novi Pravilnik omogućit će poboljšanje kompetencija za prvostupnike, medicinske sestre i tehničare u hitnoj kojima ćemo omogućiti podizanje kompetencija edukacijom.
Sestre i tehničari hitne moći će reanimirati?
Kao i u inozemstvu, povećat ćemo im kompetencije. Krećemo s edukacijom njih 120, kurikuli su spremni i tako ćemo odgovoriti na nedostatak liječnika koji nam je na vidiku. U tijeku je raspisivanje javnog natječaja za nabavu šest brodica iznimnih maritimnih sposobnosti koje će biti na Malom Lošinju, Rabu, Zadru, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku. Novi Pravilnik donijet će mogućnost upotrebe biokemijskih analizatora u ordinacijama hitne i posebnih dežurstava u domovima zdravlja, što će omogućiti olakšanu dijagnostiku. Planiran je pilot-projekt na 12 otočkih lokacija uspostaviti biokemijski analizator što će olakšati procjenu za zvanje hitne, a s obzirom da sam iz Jelse mišljenja sam da je Hrvatskoj nužan helikopterski hitni program. U tijeku je i ishođenje građevinske dozvole za dnevnu bolnicu u Metkoviću. Također se promišlja o osnivanju mobilnih timova – ordinacija koje će po potrebi u određenom periodu odlaziti na ona područja koja su takvog zahtjeva.
Prijedlog helikopterske hitne je napravljen, ali nije dostupan javnosti?
Formira se međuresorna skupina i siguran sam da će Vlada naći načina i mogućnosti da se uvede.
Kako mjerite kvalitetu i učinkovitost?
Ministar me imenovao voditeljem radne skupine za implementaciju centralnog upravljačkog sustava (CUS) koji će omogućiti da u svakom trenutku na centralnom mjestu znamo koliko koja ustanova, odjel, ambulanta, pojedinac radi u zdravstvu. Taj će sustav donijeti kvalitetnije praćenje fakturiranja zdravstvenih ustanova i rad zdravstvenih djelatnika. I smjernice su ono što zdravstveni sustav čini najučinkovitijim.
Kako ćete podatke o radu koje ćete dobiti iz CUS-a konkretno iskoristiti?
Probat ćemo stimulirati rad, nagrađivati one koji ostvaruju bolje rezultate. To je jedan od koncepata, ali meni je važnije preusmjeravanje kapaciteta.
Mjerenje učinka i izrada smjernica – svaka zdravstvena administracija najavljuje pa i dalje to nemamo?
Imate pravo, i ja se tome čudim. Nastojat ću dok sam ovdje da ovi naši započeti procesi doista funkcioniraju, oni su ujedno financirani iz sredstava EU te se na taj način dodatno očekuje njihov uspjeh. U britanski NICE išao je poseban tim naučiti se načinu izrade smjernice, a ne ih samo prepisati.
Osim nagrada, hoće li biti opcija i, da tako kažem, kazne? Kardiokirurg iz splitske bolnice koji je pod istragom za uzimanje novca od pacijenata za operaciju puno je operirao?
I ministar i ja osobno imamo nultu toleranciju na korupciju. Podržavamo sve ono što to sprečava, ali mislim da je percepcija u javnosti prenaglašena jer sam siguran da najveći dio liječnika pošteno radi svoj posao i daju sve od sebe. Naš zadatak u borbi protiv korupcije još je naglašeniji da osvjetlamo obraz našoj profesiji.
Smatrate li normalnim da taj liječnik i dalje uredno radi s pacijentima i prima plaću?
Kao čovjek mislim da to nije ni normalno ni moralno, ali postoji Zakon koji to regulira. Ministarstvo na to ne može utjecati. Potrebno je imati i malo građanske hrabrosti u borbi protiv ove pojave jer prijavljivanjem se pomažemo državnim tijelima.
Donošenje Zakona o prekidu trudnoće prolongirano je. Napisali ste esej o temi kada počinje život. Kakav je vaš stav?
U tekstu nije izneseno moje eksplicitno stajalište, već razmatranje problema i pitanja s više različitih gledišta u obliku kompilacije prikaza dostupnih u literaturi. Pripremajući se za elaboraciju o izradi novog zakona koji, među ostalim, regulira i pitanje prekida trudnoće, pokušao sam dati različita viđenja poimanja života i smrti, njihova početka i kraja. Ja jesam u ovom trenutku pomoćnik ministra, dakle državni dužnosnik, i kada javno iznosim neko stajalište, vodim računa i o toj činjenici iako svako moje mišljenje ili stajalište koje se javno prenese ne mora i nije uvijek službeno stajalište Ministarstva. U ovom slučaju to je moje promišljanje o tom pitanju kako bi se, iznoseći različite poglede na definiciju života, potaknula rasprava i promišljanje drugih na tu temu. Uostalom, ne živimo u vrijeme društvenih dogmi da ne bismo mogli javno raspravljati o svim pitanjima.
>> Kako građani nezakonito smanjuju račune za plin i struju
Da se uvede vaučerizacija, te da se HZZO stavi na tržište zajedno s ostalim osiguranjima, mito bi preko noći nestalo, kao i liste čekanja. Svatko bi mogao birati osiguranje i različite nivoe zaštite. A i liječnici i sestre bi manje odlazile van... Ovakva uranilovka kakva je sad, samo je rupa bez dna...