Postoji cijeli niz načina na koji jedna zemlja može pokazati netrpeljivost i neprijateljstvo prema svom susjedu. No Saudijska Arabija to je podigla na gotovo nadrealnu razinu.
Naime, Saudijci su objavili da planiraju iskopati kanal uz granicu s Katarom čime će ovu malu i bogatu bliskoistočnu zemlju koja je (za sada još uvijek) poluotok, pretvoriti u – otok. I kao da to nije dovoljno, najavili su i da će na tom uskom pojasu uz budući kanal sagraditi i svoju vojnu bazu, ali i odlagalište nuklearnog otpada.
Nuklearka doduše još nije sagrađena, ali Saudijci će je sagraditi. Ne zbog toga što im treba energije, dapače, sa svojim zalihama nafte energenata imaju napretek. Nuklearka im ponajprije treba da bi stvarala otpad koji će oni odlagati “pred nos” svojim susjedima koje ne podnose.
Turizam i nuklearni otpad
Prema planovima Rijada, kanal Salwa, kako službeno nazivaju taj projekt, potpuno će financirati privatni investitori iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su također na “poluratnoj nozi” s Katarcima. Ovo “privatni investitori” treba čitati kao vladari Saudijske Arabije i UAE-a, dok će izvođači vjerojatno biti Egipćani koji se pozivaju na svoje iskustvo u nedavnom proširenju Sueskog kanala.
Kanal koji će se protezati od Salwe, s jednog kraja ruba Katarskog poluotoka, do Ras Abu Gamysa na drugoj strani bit će dugačak oko 60 kilometara. Širina će mu biti oko 200 metara, s dubinom između 15 i 20 metara, čime ga predstavljaju kao plovni put za brodove do 295 metara dužine i 33 metra širine.
Doduše, nije da će taj plovni put biti nešto posebno iskorišten. Brodovi i sada bez ikakvih problema plove tim dijelom Perzijskog zaljeva, ustaljenim rutama oko Katarskog poluotoka, bez ikakve potrebe da se uvlače u uske kanale. Procijenjena je vrijednost projekta oko 750 milijuna dolara, što će saudijski i emiratski vladari bez većih problema isplatiti izvođačima da bi zagorčali život Katarcima.
Naravno, Saudijska Arabija tvrdi da im nije uopće u planu dodatno blokirati Katar, nego samo proširiti svoje turističke kapacitete. Navode da će tamo, vjerojatno, biti sagrađeno pet hotela, dvije luke, zona slobodne trgovine. Doduše, nije baš jasno tko bi od turista zdrave pameti uopće poželio posjetiti zonu koja je arapska verzija DMZ-a kakva se već godinama proteže između Sjeverne i Južne Koreje.
Kada se tome doda i podatak o odlagalištu radioaktivnog otpada, ne treba sumnjati da turistička zajednica Saudijske Arabije vjerojatno neće imati previše uspjeha u privlačenju turista na turističkim sajmovima.
Na prvi pogled sukob između Saudijske Arabije i Katara izgleda kao neravnopravna borba, no to baš i nije tako. Iako je Saudijska Arabija površinom stotinjak puta veća, sam je Katar u financijskom smislu “jači” od Rijada. Zahvaljujući golemim količinama plina kojima raspolaže,
Katar je, unatoč malom teritoriju, pravi energetski div. I jedna od najbogatijih zemalja svijeta. Saudijci svoj problem s Katarom gledaju u nekoliko prizama. Animozitet između Saudijske Arabije i Katara nikada nije prestajao. Naime, Katar, mala ali bogata zemlja, ima veliki utjecaj na mnoge zemlje na Bliskom istoku i u Africi. Katar ima utjecaj na Hamas, na veliki dio političkih stranaka u Libanonu, u Siriji, Egiptu, Iraku, Turskoj...
Bliski s Iranom
Isto tako, Katar je prilično blizak s Iranom, saudijskim arhineprijateljem i najjačom šijitskom zemljom muslimanskog svijeta koju Rijad ne podnosi više i od Izraela. Katar ne samo da je blizak s Teheranom, nego s Iranom dijeli i eksploataciju najvećeg plinskog polja Sjeverna kupola, što je Rijadu već odavno trn u oku.
Neprijateljstvo Saudijske Arabije i Katara rasplamsalo se preko ideologija koje žele preliti na sunitske muslimane. Naime, dok Saudijska Arabija slijedi najradikalnije sekte vehabijsko-selefijske ideologije, kakvu nose ISIL i Al Qa’ida, Katar slijedi ideologiju Muslimanskog bratstva. Te dvije ideologije mrze se i svaka onu drugu smatra nevjerničkom i bogohulničkom.
Odnosi su dodatno pokvareni prije dvadesetak godina kada je Katar odlučio da će zauzeti vodeću poziciju među arapskim zemljama. Jedan od prvih poteza tada bilo je osnivanje televizijske postaje Al Jazeera. Ova medijska kuća u kratko je vrijeme, oslanjajući se na gotovo nepresušne izvore financiranja, postala arapski pandan CNN-a i jedna od najutjecajnijih televizijskih postaja na svijetu.
Imajući na umu da je Al Jazeera, pod patronatom katarskog emira, od početka zagovarala i podupirala Muslimansku braću, koja pak zaziva svrgavanje saudijske dinastije, ne treba sumnjati da je Rijad počeo odmah zazorno gledati prema svom, teritorijem malenom, ali ambicijama i novcem prilično velikom susjedu.
Odnosi koji su do tada bili više ili manje ravnodušni i svodili su se na gotovo vazalski odnos “malog Katara” prema “velikoj Saudijskoj Arabiji”, naglo su se zaoštrili. Do te mjere da je Saudijska Arabija, da bi parirala Al Jazeeri, osnovala svoju medijsku kuću – Al Arabiya. No ona nije na globalnom planu ni približno uspješna kao Al Jazeera.
Posljednjih desetak godina odnosi su balansirali na razini toplo-hladno, Katar je čak poslao i svoje postrojbe u Jemen da bi se, zajedno sa saudijskim vojnicima, borili protiv šiitskih pobunjenika. No uskoro su ih povukli kući. I nastavili s, kako Rijad drži – “podrivanjem Saudijske Arabije i ostalih arapskih zemalja”.
Stvar je eskalirala prošle godine kada su Saudijska Arabija, UAE i još neke arapske zemlje uvele blokadu Katara zabranivši cestovni, pomorski i zračni promet, trgovinu i bilo kakve odnose s Dohom. Kataru je odmah vrata otvorio Iran, a potom i Bahrein.
Neće još biti pomirbe
U ovom sukobu nema, gledajući s europskog gledišta, dobre i prave strane. Saudijska Arabija jedna je od najnazadnijih i socijalno najzaostalijih zemalja svijeta, zemlja u kojoj se i danas javno na gradskom trgu Rijada odrubljuju glave zatvorenicima, gdje se žene kamenuju zbog preljuba, a ispijanje alkohola nosi kaznu bičevanja.
No ni Katar nije puno bolji iako se predstavljao mekom demokracije i ljudskih prava na Bliskom istoku. I tamo pri gradnji stadiona za sljedeće Svjetsko prvenstvo koriste robovsku radnu snagu “uvezenu” iz Nepala, Pakistana ili Bangladeša, i tamo Filipinke koje dođu na rad kao kućne pomoćnice nerijetko završavaju kao roblje koje njihovi “vlasnici” fizički kažnjavaju. S
ukob između Saudijske Arabije i Katara bizaran je sukob zbog prevlasti u arapskom svijetu, zbog imidža lidera, ali i financijskog utjecaja. Sukob koji nije još uvijek prerastao u otvoreni rat, no koji će i dalje trajati. Sukob koji je potpuno besmislen i bizaran, no koji je došao do te razine da pomirenja vjerojatno neće biti još godinama.
>> Pogledajte video - Vojna vježba hrvatskih MiG-ova i Eurofightera britanskog RAF-a
Pošaljemo im naše političare i za nekoliko godina nemaju više problema sa kanalima, vojnim bazama, nuklearnim otpadom. Iz čistog razloga što novca više neće biti.