Broj nezaposlenih spustio se na 110 tisuća, na razinu koju je Hrvatska posljednji put imala davne 1984. godine, u razdoblju socijalizma i prve ozbiljnije ekonomske krize tadašnje države. Hrvatska je te godine imala 4,6 milijuna stanovnika, oko 1,65 milijuna zaposlenih te oko pola milijuna umirovljenika. Na jednog umirovljenika dolazile su nešto više od tri zaposlene osobe, no takav omjer danas nema gotovo nijedna europska država. S obzirom na to koliko je velika potražnja za radnicima, Hrvatska bi već ove godine mogla stići i broj zaposlenih iz socijalističkog razdoblja, ali nizak broj umirovljenika od prije četiri desetljeća nikad više nećemo imati.
Hoće li tvrtke i poslodavci sljedećih mjeseci povećati broj zaposlenih za 50 ili 60 tisuća, ponajprije ovisi o strancima, ali i angažmanu skupine domaćih obeshrabrenih osoba koja se, prema nedavnoj procjeni Eurostata, spustila na oko 3 posto radnoaktivne populacije, odnosno na oko 60 tisuća.
Da bi bolje pratili što se događa na tržištu rada, Eurostat izračunava i stopu nezadovoljene potražnje za radnicima, odnosno zastoja na tržištu rada, koja je za Hrvatsku na početku ove godine bila 12,7 posto. Uz službeno nezaposlene, u tu se stopu uključuju i obeshrabrene osobe koje su odustale od zapošljavanja kao i ljudi koji možda rade samo nekoliko sati na dan, a prihvatili bi i puni radni angažman kad bi ga našli.
Ta je stopa u Hrvatskoj nešto niža od prosjeka EU od 14 posto, gdje prednjači trojac Španjolska, Italija i Grčka s više od 20 posto nezaposlenih i neaktivnih, ali odmah do njih su Švedska i Finska jer imaju znatan udio populacije koja bi mogla raditi, ali to ne žele. Na začelju sa stopom zastoja oko 5 posto su Češka, Poljska i Malta, zemlje koje faktički nemaju nezaposlenih.
Hrvatska je u europskim okvirima gotovo pa rekorder po brzini smanjenja stope nezaposlenosti jer se ona više nego prepolovila od ulaska zemlje u EU.
No kako se stopa zaposlenosti nije bitnije promijenila u odnosu na druge zemlje, očigledno je da su za pad nezaposlenosti najzaslužnije migracije i iseljavanje stanovništva. Sad je, međutim, domaći rezervoar radne snage sve plići, što poslodavcima stvara znatne probleme pa manjak pokušavaju nadomjestiti zapošljavanjem stranaca.
Trenutačno je na burzi oglašeno 23 tisuće slobodnih radnih mjesta. U evidenciji nezaposlenih je oko 50 tisuća dugotrajno nezaposlenih te oko 43 tisuće radnika starijih od 50 godina. No jednako tako krajem travnja bilo je i 27 tisuća nezaposlenih u dobi do 29 godina.
Hrvatska koristi model Poljske u rješavanju problema nezposlenosti. I ona danas premda godinama uvozi radnu snagu iz UA ima sličan problem, jer ruku na srce razvijenije zemlje za tražena zanimanju imaju veće OD. Politika koja se provodi od 91 dolazi na naplatu, jedni će reći da je situacija dobra, a drugi željni vlasti, će reći da je politika katastrofalna. Istine je vjerojano negdje u sredini.