Hrvatska je na tehničkom pregledu dobila zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengen, ali unutar tog zelenog, u dokumentu kojim Komisija šalje preporuku državama članicama u Vijeću EU da pripuste Hrvatsku u bezgraničnu zonu, ima i nijansi ružičaste i nijansi sive. Ružičaste, jer dokument pozitivno odgovara na pitanja koja se redovito, uz dozu skepse, pojavljuju i u hrvatskim medijima: poboljšava li se hrvatsko pravosuđe ili pogoršava, je li zaštita temeljnih prava na nivou ili nije? Poboljšava i jest! To su sada odgovori Komisije na ta pitanja. A nijansi sive jer dokument, unatoč opće pozitivnoj, “ružičastoj” ocjeni, detektira i probleme koje tek treba riješiti.
Pomno čitanje tog dokumenta koji nosi naziv Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o verifikaciji potpune primjene schengenske pravne stečevine od strane Hrvatske može ostaviti dojam da smo jedva stigli proći tu evaluaciju u mandatu Junckerove Komisije. Posljednje pismo poslano iz Zagreba u Bruxelles, koje je otklonilo još neke nedostatke u području upravljanja vanjskom granicom, poslano je 2. listopada. Devet dana nakon što je Večernji list ekskluzivno objavio (a od nas su svi drugi u Hrvatskoj prepisivali) da je odluka predviđena za dnevni red kolegija Europske komisije 16. listopada.
Prije toga bila je predviđena za odlučivanje na kolegiju 2. listopada, pa je odgođena na 16., pa je odgođena na 22. listopada, kada je konačno usvojena. Odgode nisu bile samo zbog rezervi koje su iskazivali europska povjerenica iz Slovenije Violeta Bulc i prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans nego i zbog toga što je Hrvatska, realno, gledano prema kriterijima čije su ispunjavanje ocjenjivali stručnjaci, a ne političari, trebala poslati još neka objašnjenja. To je i učinila. I završni nalaz Komisije bez ikakve je sumnje pozitivan: Hrvatska je nakon temeljite i duge provjere ocijenjena tehnički sposobnom za ulazak u schengensku zonu. Ocijenjena je sposobnom ne samo za punu primjenu schengenske pravne stečevine nego i kao država koja ispunjava svoje obveze, preuzete pri ulasku u EU 2013., na području pravosuđa i temeljnih prava, što je relevantno i za ocjenu koja se tiče Schengena.
Ciljani nadzor granične policije
Ipak, nekoliko je osjetljivih točaka na kojima Hrvatska treba nastaviti raditi. U pravosuđu treba poboljšati percepciju neovisnosti sudaca, skratiti trajanje suđenja, bolje se boriti protiv korupcije. Za razliku od mnogih hrvatskih političara koji ga se trude oslabiti, Komisija želi i da Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa dobije, promjenama zakona, učinkovitije mehanizme kažnjavanja. Jedan “izazov”, kako se naziva u tekstu dokumenta, zahtijeva poseban nadzor, ciljani “monitoring”, čiji rezultati tek trebaju biti prikupljeni i analizirani. Riječ je o nadzoru postupanja hrvatske granične policije prema migrantima koji, uz pomoć nevladinih organizacija, tvrde da im je uskraćeno pravo na podnošenje zahtjeva za azil i da su silom odbijani ili vraćani preko granice. “Zaštita ljudskih prava tražitelja azila i drugih migranata, kao i navodi o uskraćivanju pristupa proceduri azila i o uporabi sile od strane policajaca na granici ostaje izazov. Sve mjere koje Hrvatska poduzima u kontroli vanjskih granica moraju biti u skladu s Poveljom, europskim i međunarodnim obvezama koje se tiču ljudskih prava (uključujući i načelo nevraćanja i učinkovit pristup proceduri traženja azila)”, piše u dokumentu.
Udruge tražile odgodu odluke
Dodaje se da je Hrvatska predana istraživanju svih navoda o lošem postupanju prema migrantima. I objašnjava se kako Komisija aktivno pomaže Hrvatskoj u osiguranju punog poštivanja temeljnih prava na granici pa iz fondova EU financira novi mehanizam neovisnog nadzora rada hrvatske granične policije. Nadzire se sve, od operativnih procedura postupanja, obuke ljudstva, a daje se i pomoć u rješavanju prijava na račun postupanja policije u navodnim incidentima. “Na kraju tog projekta rezultati mehanizma nadzora bit će raspravljeni s Europskom komisijom, Uredom pučke pravobraniteljice u Hrvatskoj i udrugama civilnog društva”, piše u dokumentu. Neke od tih udruga prekjučer su zatražile da se politička odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu stavi na čekanje “dok Vlada ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje, tzv. ‘push-back’ migranata”.
I ovaj detalj baca svjetlo na težinu projektnog zadatka koji je bio pred Hrvatskom: nijedna država članica EU prije nije prolazila tehničku evaluaciju spremnosti za Schengen u uvjetima goruće migrantske krize, kao što je to prošla Hrvatska.
VIDEO Migranti u Vukomeričkim goricama
Teško da ima veći licemjera od slovenaca, staviš žicu na granicu i onda prozivaš druge za postupanje protiv migranata.