Sve europske zemlje u srpnju i kolovozu bilježe porast broja zaraženih pokazuje analiza u kojoj smo koristili podatke Worldometera. S tim da bi ih vrlo grubo mogli podijeliti u tri kategorije.
Hrvatska je u skupini od deset zemalja, i to su zemlje istočne i jugoistočne Europe, koje u zimskim mjesecima nisu bile značajno pogođene pandemijom koronavirusa, a u kojima su u kolovoškim danima zabilježeni rekordni dnevni porasti broja zaraženih. Te zemlje karakterizira bitno manja gustoća stanovništva nego na zapadu Europe, manji udio urbanog stanovništva i veći udio mladih (uz izuzetke među koje spada i Hrvatska), ali kod kojih je u ljetnim mjesecima u značajnoj mjeri porasla mobilnost, za razliku od zapadnoeuropskih zemalja gdje je zbog standarda i intenzivnijih internacionalnih gospodarskih aktivnosti nešto manja razlika u intenzitetu mobilnosti u ljetnim nasuprot zimskim i proljetnim mjesecima.
S porastom mobilnosti i socijalnih kontakata povećava se i potencijal za širenje koronavirusa. S tim da je vjerojatno bitan faktor koji razlikuje zapad i istok Europe, bilo iskustvo s koronavirusom. Poučeni traumatičnim iskustvom u ožujku i travnju u zemljama zapadne Europe ipak su bili oprezniji, dok su na istoku očito mislili kako su dobro prošli i da su pobijedili virus.
>> VEČERNJI TV Znanstvenik Ivan Đikić o aktualnoj epidemiološkoj situaciji
Ukrajina u protekla tri dana ima rekordni broj novozaraženih (najviše 2134), a rastu od početka kolovoza iznad tisuću, dok su do 10. lipnja imali do 500 novozaraženih s tek nekoliko neznatnih proboja. Rumunjska je na vrhuncu i unazad mjesec dana samo tri dana porast dnevnih slučajeva nije bio veći od tisuću, a proteklih je dana oko 1400, dok su sve do srpnja rijetko prelazili 400. Poljska je jučer imala rekordan dnevni porast od 903 slučaja i protekla tri tjedna stalno su iznad 600.
Moldavija ima posljednja tri dana najveći broj novozaraženih na dnevnoj razini u prosjeku oko 550 slučajeva uz stalan rast od početka srpnja kad su bili na oko 250 slučajeva. Češka je jučer imala rekordan porast od 506 slučajeva s tim da rast bilježe od druge polovice srpnja s prosječno tristotnjak slučajeva dnevno. I Slovačka od početka srpnja bilježi porast i jučer su imali rekordnih 123 slučaja, te prethodne dane 80 i 100, a u travnju su iznad 75 slučajeva bili samo tri dana.
Grčka u kolovozu bilježi porast (nakon što su od kraja travnja samo nekoliko puta imali više od 50) pa od 4. kolovoza nisu imali manje od 118 slučajeva, a u proteklih 10 dana devet puta imali su od 200 do 250 novozaraženih. Albanija je na vrhuncu sa stalnim porastom od početka srpnja, s tim da od kolovoza imaju stalno više od sto slučajeva, a protekla četiri dana i više od 150. U BiH porast bilježe od kraja srpnja s dnevnim prosjekom 260 slučajeva, dok do 15 srpnja nisu dosegli ni sto slučajeva.
Hrvatska je od polovice srpnja bilježila porast do 140 slučajeva koliko smo imali 11. srpnja, a nakon toga imali smo trend pada sve do 10. kolovoza s 45 slučajeva, nakon čega smo bilježili značajan porast prvo iznad 130 slučajeva, a protekla tri dana i 200 slučajeva s rekordnih 265.
>> VEČERNJI TV Igor Štagljar: Nikada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe kao ove jeseni
U sljedećoj su velikoj skupini uglavnom zapadnoeuropske zemlje koje imaju blagi ili nešto izrazitiji porast broja zaraženih kakav nisu imali mjesecima, ali to još nije zabrinjavajuće s obzirom na dnevne brojeve novozaraženih koje su imali u ožujku i travnju.
Nizozemska bilježi rast od kraja srpnja, a proteklih 15-ak dana kreću se na oko petstotinjak slučajeva dnevno, što nisu imali od kraja travnja. I u Njemačkoj je slično, ali još daleko od najgorih dana u polovici ožujka. Slično je stanje i u Belgiji. Švicarska od druge polovice srpnja bilježi rast broja slučajeva i nešto veći proteklih desetak dana (došli su na tristotinjak slučajeva) što nisu imali od polovice travnja.
Španjolska raste od polovice srpnja i 11. kolovoza imali su 6015 novozaraženih, najviše od 27. ožujka (20. ožujka imali su 10.855), a protekla tri dana su na prosjeku od oko 3500 slučajeva. Italija ima blagi porast proteklih dana, jučer najveći 947, najviše od 14. svibnja. UK ima blagi porast proteklih desetak dana kad prelaze tisuću novozaraženih. Francuska ima značajniji porast od početka kolovoza, najveći prekjučer 4771 i jučer 4556, što nisu imali od 14. travnja.
Austrija od kraja lipnja ima blagi porast koji je izraženiji proteklih desetak dana i sada su na tristotinjak slučajeva dnevno što nisu imali od početka travnja. Irska bilježi lagani rast protekli tjedan s tri dana i više od sto slučajeva, nakon što u lipnju i do zadnjeg dana srpnja nisu imali više od 50 slučajeva.
Norveška od početka kolovoza bilježi blagi porast, jučer 78 slučajeva, dok su 7. kolovoza imali 83, koliko nisu imali još od kraja travnja. I Finska bilježi blagi porast u kolovozu, ali najviše 41, što je daleko od brojki koje su imali u ožujku i osobito travnju kad su dvadesetak dana imali iznad sto pa i dva puta uznad 200 slučajeva.
Mađarska ima blagi porast u kolovozu ali najveći jučer 52 slučaja, što su zadnji put zabilježili 16. svibnja. I Luksemburg, zemlja koja najviše u svijetu testira u odnosu na broj stanovnika, od kraja lipnja bilježi porast broja zaraženih, s tim da od polovice srpnja kad su prelazili i broj od sto novozaraženih upola su smanjili dnevni broj slučajeva s tim da protekla tri dana su na gotovo 70-ak slučajeva.
Slovenija od kraja lipnja bilježi porast, najveći protekla tri dana (37, 43, 38) što nisu imali od 4. travnja. I Litva od polovice srpnja ima blagi porast, najveći 38 slučajeva. U Estoniji je porast još beznačajniji, s najviše 22, kao i u Islandu i Latviji.
Švedska je bila na vrhuncu 24. lipnja, od kada su u padu sve do 26. srpnja kad su imali porast od samo 42 slučaja. U kolovozu su i oni narasli na tristotinjak pa i 448 slučajeva 12. kolovoza.
U nekolicini zemalja, poput Srbije stanje se od kraja srpnja kad su imali više od 400 slučajeva dnevno popravlja i proteklih pet dana pali su ispod 200. Kao i u Bugarskoj proteklih desetak dana nakon što su i oni u srpnju tri puta prešli broj od 300 slučaja. I u Sjevernoj Makedoniji je blagi pad na nešto više od stotinjak slučajeva, nakon što su u srpnju jedan dan imali i 240, te su od početka srpnja uglavnom na više od 100 slučajeva.
Malta je od kraja srpnja imala porast s najviše 78 slučajeva 12. kolovoza od kada dnevni broj zaraženih opada i jučer su imali 36.
Portugal ima čak i nešto manje novozaraženih (oko dvjestotinjak) u proteklih mjesec dana nego u lipnju (tristotinjak) odnosno upola manje nego u najgorim danima ožujka i travnja.
Crna Gora je u silaznoj putanji od polovice srpnja kad su tri dana prešli broj od stotinu novozaraženih, s tim da su proteklih dana na 50-ak slučajeva.
Rusija je specifičan slučaj još od 11. svibnja kad su bili na 11.656 dnevnih slučajeva, jer od tada pa i u kolovozu imaju trend smanjenja broja slučajeva pa su ih jučer imali "samo" 4870. I u Bjelorusiji su od gotovo tisuću slučajeva u svibnju, u kolovozu pali ispod sto iako protekla tri dana, možda i povezano s protestima, bilježe blagi porast veći od po stotinu slučajeva.
Gotovo je s mjerama! Odlučili smo se otvoriti, i nema natrag!