Tko je kriv? Što se uistinu dogodilo s hrvatskim plovećim paviljonom koji je stigao u Veneciju na 12. bijenale arhitekture, ali nije privezan uz Rivu dei sette Martiri, kamo je prvobitno trebao biti izložen?
Željezna konstrukcija od četrdeset slojeva armaturne mreže doplovila je na teglenici do Venecije, ali se putem nagnula za oko metar. Zbog sigurnosti posjetitelja, autori na čelu s arhitektom Leom Modrčinom, hrvatskim povjerenikom za nastup na bijenalu, zaključili su da nije sigurna te odustali od dvodnevne promocije na vezu u reprezentativnom dijelu Serenissime kojim se prolazi prema Arsenalu i Giardinima gdje se održava bijenale.
Jesu li pogriješili arhitekti ili škverani? Kako je u Rijeci sve bilo sjajno, a onda se tijekom plovidbe paviljon ‘sploštio’? Sve to dok su mnogi priželjkivali i Zlatnoga lava za jedinstveni ploveći nacionalni paviljon.
Rješava se sudbina
– Još sam na sastancima u Veneciji. Rješavamo što s paviljonom – rekao je za Večernji list arhitekt Leo Modrčin.
Svi okupljeni oko projekta nestrpljivo čekaju povratak Modrčina kako bi još sagledali što se s “Brodom” dogodilo i odlučili o njegovoj daljnjoj sudbini.
– Raspoloženje baš i nije na vrhuncu. To je kao da u maratonskoj utrci dva metra pred ciljem padnete. Činjenica je da je ovogodišnji hrvatski nastup jedan od dosad najzapaženijih, privukao je veliku pozornost, pa su i osjećaji podijeljeni. I mene osobno zanima što se dogodilo u plovidbi – kazao je arhitekt Saša Randić.
Aleksandar Maras iz Jadranskog pomorskog servisa, čiji je remorker teglio “Brod” do Venecije, ponovio je kako su poštovali proceduru plovidbe, ali se konstrukcija paviljona pokazala nepodobnom za prijevoz morem.
– Vremenska je prognoza nepovoljna, pa naš remorker još neće isploviti iz Venecije. Treba vidjeti hoće li konstrukcija zasad tamo ostati ili će se ispuniti tehnički uvjeti za njezin povratak – kazao je Maras.
Podijeliti iskustvo
– Svi smo tužni zbog “Broda”, ali s druge strane živi ideja “Broda” kao izložba u Arsenalu. I knjiga koja je također dio našega nastupa. Samo pojavljivanje Hrvatske polučilo je odlične dojmove. Vidio sam kako je na otvaranju ugledan svjetski arhitekt sir Norman Foster klečao i slagao knjigu od naših araka. Velika je to čast za nas – kaže arhitekt Saša Begović.
Koliko je javnosti zanimljiv hrvatski nastup, može se vidjeti i po 38.645 klikova na YouTubeu do 13 sati u ponedjeljak – upozorava Marko Dabrović.
– Neizmjerno sam tužna zbog ove nezgode. Paviljon je bio planiran na određeno vrijeme, željeli smo iskustvo stvorenog podijeliti s mnogima, na žalost, nismo uspjeli. Poetičan kraj. Starac i more... – komentira Helena Paver Njirić, arhitektica iz tima koji je radio paviljon koji je trebao biti najatraktivnija kruna.
Inače, projekt “Broda” stajao je gotovo milijun kuna, bez honorara autora koji su se tog dijela – odrekli.
Nek račun pošalju \"arhitektu\" koji je isplanirao paviljon i napravio takve računice o njegovoj statici da se materijal svinuo za jedan metar čim je takva konstrukcija izašla na more gdje je bila izložena ljuljanju. Ovo ide u ruku sa rukuu sa isto \"arhitektima\" penkalinog zrakoplova koji iz nekih razloga, vjerojatno zato da se ne dogodi fijasko da pilot pogine ili još više ljudi, nije poletio na aeromitingu od prekjučer. SAčuvaj nas bože takvih arhitekata i inžinjera