Nitko neće ostati bez posla, učitelji razredne nastave koji rade kao predmetni nastavnici radit će i dalje, ali osigurali smo da kao takvi budu prepoznati u zakonu, time će se uvesti red u sustav, ustvrdila je u srijedu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pojašnjavajući izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koje su izazvale prijepore u dijelu javnosti.
Kritike na račun odredbe po kojoj su učitelji s pojačanim predmetom tek treći po prioritetu zapošljavanja u predmetnoj nastavi viših razreda osnovne škole, Divjak je odbacila kao neosnovane, rekavši kako je to populizam i politikantstvo.
Divjak: Uvodi se red u dio sustava koji je bio "siva zona"
"Ako gledate koliko predmeta matematike ili informatike ima netko na Učiteljskom studiju kada se obrazuje za učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom, to je tri do šest puta manje nego kada netko završi pripadajući fakultet koji ga kvalificira za predmetnu nastavu ili, primjerice, diplomiranog inženjera, plus jedna godina pedagoških kompetencija", kazala je ministrica.
Podsjeća da učitelj razredne nastave koji predaje, primjerice, matematiku ne polaže stručni ispit iz matematike nego iz razredne nastave.
"Mi ćemo temeljem ovih izmjena zakona njima osigurati jednaka prava i mogućnosti napredovanja i polaganje stručnoga ispita iz predmeta koji predaju, a ne iz razredne nastave u kojoj ne rade", istaknula je Divjak uvjeravajući da se uvodi red u dio sustava koji je dosad bio "siva zona".
Naglasila je da će učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom u deficitarnim strukama itekako imati priliku za zapošljavanje, kako u razrednoj nastavi, što je njihova temeljna kvalifikacija, tako i u predmetnoj nastavi.
"Uspješan nacionalni obrazovni sustav mora pružati jednake prilike svim učenicima. Suvremena pedagoška znanost metodika utvrdila je da učenje i poučavanje mora biti takvo da je učenik u fokusu, u središtu procesa poučavanja.
To znači da treba poticati kvalitetu poučavanja i rada s učenicima tako da se podiže kvaliteta inicijalnog obrazovanja učitelja, nastavnika i profesora", istaknula je Divjak.
Mostovci traže treće čitanje zakonskih izmjena
Zakonom se, među ostalim, uređuje izbor ravnatelja te osim osnovnih kriterija uvode i dodatni kriteriji za njihov izbor.
Mostovci su zamjerili što nije bilo šire javne rasprave o zakonskim izmjenama, pogotovo o odredbama izmijenjenim između dva saborska čitanja, pa traže treće čitanje. Drže da se informatizacija školstva ne bi smjela svesti isključivo na opremanje škola.
Ministrica odgovara da je stavak koji se tiče učitelja s pojačanim predmetima ubačen temeljem rasprave u Saboru.
Nije istina da se samo kupuje informatička oprema, već su za informatiku kompletno promijenili kurikulume tako da je naglasak na računalnom razmišljanju, rješavanju problema i programiranju, a učenje o disketama i povijesti informatike ulazi u povijest.
Zastupniku Hrasta Hrvoju Zekanoviću, koji je ustvrdio da reformom djeca od informatike neće dobiti ni "i", poručila je kako nije napravio domaću zadaću jer je pobrkao program informatike i eksperimentalni program škole za život.
Tomislav Žagar (NZ) pozvao je na povlačenje prijedloga o učiteljima s pojačanim nastavnim predmetima jer, tvrdi, njime se učitelje okreće protiv inženjera koji su sad u prosvjeti.
"Ako se čekalo 20 godina na rješavanje tog probleme, može se još malo", rekao je.
Varda: Učitelj je životni poziv
Povlačenje te odredbe traži i Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika.
"Ne znači da inženjer zna više od učitelja koji je prošao sve faze edukacije i zna motivirati učenika. Učitelj nije samo zvanje, to je životni poziv" , kazao je Kažimir Varda.
Branko Hrg (HDS) predlaže da se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom stave u drugi red prvenstva jer oni koji su se odlučili za školovanje za profesora predmetne nastave apsolutno trebaju imati prednost kod zapošljavanja.
"Ovo što ste napravili je brzopleto, preko noći, uvjetovano određenim interesnim skupinama, nije u redu jer ste posvađali nastavnike i učitelje i zbog toga vam danas učitelji prosvjeduju", poručila je ministrici SDP-ova Sabina Glasovac, koja drži da će zakon donijeti neviđeni kaos u hrvatsko školstvo i nered u zbrinjavanje viškova, zapošljavanje u školama i izbore ravnatelja.
Protivi se i omogućavanju zapošljavanja u školama osoba koji će se tamo baviti samo EU projektima.
"Škole su odgojno obrazovne ustanove, a ne projektni ured HNS-a", ustvrdila je Glasovac.
Kritike na račun odredbe o učiteljima s pojačanim predmetima koja je unesena između dva saborska čitanja došle su i iz HDZ-a, čija Vesna Bedeković podržava uređivanje sustava, ali "ne preko noći i potezom pera".
Drži da javna rasprava nije provedena kako treba te je ministrici dodijelila "žuti karton".
Bulj: Nekim učenicima su udžbenici teži od njih samih
Miro Bulj (Most) upozorio je na teške školske torbe uručivši ministrici Divjak školski ruksak napunjen udžbenicima, težak 10 kilograma, da ga nosi po Saboru.
"Udžbenici za osnovne škole su prosječno teški oko sedam kilograma, a EU kaže da mogu biti teški najviše 10 posto težine učenika. Imamo učenike kojima su udžbenici teži od njih samih", rekao je Bulj.
Marija Puh (HNS) okarakterizirala je raspravu o zakonu o obrazovanju kao prikupljanje jeftinih političkih bodova .
"Konstantno se traže reforme, a kada se krene u reforme i promjene tada se govori 'nemojte dirati mene'", rekla je.
Davor Vlaović( HSS) poslužio se nogometnim rječnikom ustvrdivši da ekipa može dati gol iz zaleđa, a gol biti priznat ako sudac to ne primijeti.
No, u slučaju ovog zakona sugrađani su primijetili da je nešto nepravilno učinjeno, pogotovo ljudima koji završavaju studij na učiteljskim fakultetima.
Nogometna euforija zbog utakmice Hrvatska - Engleska zavladala je i u Saboru, u koji su brojni zastupnici došli odjeveni u crveno-bijele kvadratiće.
>>Navijačka strana saborskih zastupnika
>>
Tko je vidio otpuštati ljude koji beru plaćice sa državnog korita i rade efektivno čak 1 sat dnevno , znatoč činjenici da je smanjen broj učenika za nekih 20 000 u zadnjih 20 godina , povećao se broj zaposlenih unih u sustavu kvazi obrazovanja , ima država para , pa treba adekvatno nagraditi one za čije su diplome bačene stotine milijuna eura. Posebno je zanimljiva usporedba znanja iz područja matematrike ( fizke/kemije) između inženjera i onih sa učiteljskih škola. To je kao da uspoređujem vozne osobine fiata una (učiteljski) i BMWa 535 (inženjer FERa/FSBa i to inženjera 6. stupnja , današnjeg bakalara)