Nadmoćnom pobjedom na izborima, grčka Syriza šokirala je europske kreditore i MMF koji sada nisu sigurni kako će se nova vlada u Ateni postaviti prema njihovim zahtjevima. O planovima Syrize razgovarali smo sa Eleni Sotiriou, zastupnicom u grčkom parlamentu, članicom Političkog sekretarijata centralnog komiteta Syrize i bliskom suradnicom grčkog premijera Alexisa Tspirasa.

Syriza i premijer Tsipras ostvarili su veliku popularnost kod Grka koji su iscrpljeni mjerama štednje. Kako će Syriza ispuniti svoja obećanja o okončanju mjera štednje?

Vlada Syrize odlučna je održati svoja predizborna obećanja koja se vežu na humanitarnu krizu kroz koju u zemlji prolazimo, na borbu protiv nezaposlenosti i ekstremnog siromaštva, na okončanje mjera štednje i ponovno pokretanje gospodarstva. Ti napori idu uz razgovore i konzultacije s našim partnerima u Europskoj uniji. Želimo da se jasno razumije da je program stabilizacije koji je nametnula Trojka u Grčkoj propao, a to potvrđuju i brojke.

Pokus na Grčkoj nije uspio

Javni dug narastao je sa 120 posto BDP-a, koliki je bio kada je kriza počela, na 178 posto BDP-a. Grčki BDP pao je za 25 posto u pet godina, što je nezabilježeno u povijesti neke zemlje koja je u mirnodopskom stanju. Nezaposlenost prelazi 1,5 milijuna ljudi, dok je nezaposlenost mladih veća od 60 posto. Broj siromašnih veći je od 2,5 milijuna. To su problemi s kojima se mi nosimo. Ovo nije samo pitanje potvrde našeg programa, veći pitanje spasa našeg naroda, šansa za našu zemlju da uopće opstane i postoji. Europski program štednje i uvjeti Memoranduma potpuno su propali i više ih ne možemo nastaviti. Grčka sada više ne može posuđivati od ljudi iz Europe, taj novac više se ne može usipati u crnu rupu, to bi dovelo do rizika da se dug nikada ne vrati. Vlada Syrize već je pokrenula paneuropsku kampanju vezanu za to pitanje. Nadamo se da će naše pozicije i stavovi biti shvaćeni i da ćemo postići novi dogovor. Ne samo za Grčku nego i za sve ostale zemlje Europe koje su pod pritiskom visokog javnog duga i od kojih je zatraženo uvođenje programa štednje. Kampanja Syrize ne tiče se samo europskih institucija. To je debata koja se tiče svih stanovnika Europe.

Upravo sada dok razgovaramo, Njemačka nas ucjenjuje i traži da prihvatimo sve uvjete koje je prihvatila bivša vlada

Kako će se Grčka nositi s ostalim zemljama eurozone, pogotovo s Njemačkom jer je kancelarka Angela Merkel već ustvrdila da smanjenje grčkog duga ne dolazi u obzir?

Znate, pitanje duga nije problem koji se tiče samo Grčke. Brojne europske zemlje, uključujući i neke velike gospodarske sile među njima, pod prijetnjom su visokog javnog duga. Danas mnogi tvrde da su proračunski deficiti u zemljama južne Europe nahranili ogromne viškove koji su akumulirani na sjeveru, pogotovu u Njemačkoj. Kada već govorimo o tome, nekoliko je razloga zbog kojih je rastao javni dug, a što je vezano uz način kako Europa uopće funkcionira. Ipak, ne želimo ni pod koju cijenu podcijeniti naše unutrašnje slabosti i pogreške, politički i financijski kreirane deficite. No nešto je u tome čudno. Grčki dug rastao je posljednjih godina, ali nije bilo potrošnje već je novac europskih pozajmica korišten za spašavanje privatnih banaka, kako grčkih tako i stranih. Pozajmica koje će pasti na leđa grčkih građana.

Bez ikakve sumnje, to se dogodilo u skladu s uputama Trojke i Njemačke. Imajući to na umu, želim ustvrditi da, sviđalo se to nama ili ne, nije pitanje hoće li se o grčkom dugu i dugu cijele Europe povesti rasprava, prije ili kasnije, pravo je pitanje koliko ćemo žrtava među ekonomski slabima do tada oplakati. Međutim, problem s politikom gospođe Merkel nije samo pitanje duga. U vrijeme dok vodimo ovaj razgovor otkriva se da je Njemačka dala ultimatum Grčkoj vladi da zaustavi svaku diskusiju s Grcima o dugu, zahtijevajući da grčka vlada prihvati uvjete sporazuma koje je odredila prošla vlada, i to ucjenom da će zaustaviti potporu grčkom gospodarstvu. To je ucjenjivački prijedlog koji ne poštuje volju grčkih građana na prošlim izborima, a volja je zaustavljanje mjera štednje. Njemačka nije imala pristojnosti ni pričekati da vidi prijedloge sadašnje grčke vlade. Njemačka ne poštuje čak ni narode Europe koji se sve češće susreću s nevoljama koje izazivaju mjere štednje. Gospođa Merkel odbija priznati da program štednje i Memorandum ne samo da nisu olakšali probleme nego su probleme povećali i još više onemogućili našu zemlju da otplati dugove narodima Europe. Tu ucjenu ne možemo prihvatiti. Grčka će i dalje postojati, i nakon veljače i nakon ovih izbora, i to utemeljena na odlučnosti grčkoga naroda i jakoj vladi Syrize. Ulazimo u novu eru, i to novu eru borbe. Vrijeme je da se čuje volja naroda, na nekoliko načina i razina.

Mislite li da su oštre mjere štednje nametnute Grčkoj kako bi se dao primjer Italiji, Portugalu ili Španjolskoj?

Bez ikakve sumnje, lideri Europske unije, Središnje europske banke i MMF-a iskoristili su grčki narod kao laboratorijskog zamorca. Ekstremna neoliberalna politika bila je provođena iznimno pojednostavljeno, neprestanim ponavljanjem, dezorganizacijom javnog zdravstva, socijalnih službi i školstva. Do sada neviđeni privatizacijski plan koji nam je nametnut doveo je do postupnog povlačenja investicija i topljenja naših resursa i gospodarskih potencijala. Žao nam je što vidimo da se takve mjere nameću i testiraju u brojnim europskim zemljama, ne samo u južnoj Europi. Žao nam je što se pokazuje da je osam europskih zemalja već na rubu ulaska u Memorandum i plan štednje koji on propisuje. Mi se borimo da Grčka ne bude model za druge europske zemlje, želimo baš suprotno, da naš primjer bude priznat kao primjer kako ne treba postupati.

Nismo za povratak drahme

Postoji li mogućnost da Grčka napusti euro i ponovo uvede drahmu? Što bi bile dobre, a što loše posljedice takve odluke i je li takav potez uopće održiv?

Syriza ne želi tražiti rješenja izvan eura. Unatoč značajnim problemima i kašnjenjima koje su brojni analitičari identificirali unutar europske ekonomske i monetarne politike, ne podupiremo povratak drahmi jer to nije rješenje. Taj potez ne bi riješio nijedan problem. Povratak nacionalnoj valuti vodio bi ponavljanju zloćudnog ciklusa devalvacija. Problem grčkog gospodarstva je razaranje društva, krvarenje koje se očituje u velikom broju mladih grčkih znanstvenika koji su otišli u inozemstvo, u značajnom slabljenju proizvodne strukture. Za nas, ovo je početna točka. Mi radimo kako bismo stvorili novi program rekonstrukcije koji neće stvoriti nove kredite i deficite, i koji neće oteti budućnost našoj djeci.

Lideri EU, Središnje europske banke i MMF-a iskoristili su nas kao laboratorijskog zamorca

Koje planove Syriza ima za smanjenje nezaposlenosti, koje će mjere biti poduzete?

Već smo predstavili program zapošljavanja koji će stvoriti 300.000 novih radnih mjesta, a koja ne traže nova kreditna zaduženja. Ovo je samo utješna mjera uzimajući u obzir ogroman broj nezaposlenih u našoj zemlji. Znamo da to nije dovoljno. Značajan napredak u smanjenju nezaposlenosti doći će kada počnu mjere koje ciljaju na obnovu gospodarstva, pravedno oporezivanje, i pravilno reagiranje na programe štednje i ekstremnog siromaštva. Procjenjujemo kako će povećanje minimalnih plaća, potpore socijalnim mjerama, zdravstvu i školstvu povećati kupovnu moć građana naše zemlje koji će, zauzvrat, stimulirati solventnu potražnju roba i usluga, što će omogućiti novu, ekonomski održivu fazu poboljšanja stanja u zemlji.

Koji sektori gospodarstva su najvažniji za budućnost, na koji ih način Syriza planira poduprijeti?

Grčka je zemlja koja zaslužuje da se u njoj živi bolje nego sada. Poseban naglasak stavljamo na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, na proizvodnju energije, razvoj domaćih istraživačkih i proizvodnih kapaciteta, na modernizaciju industrije i proizvodni sektor u kojemu je visok omjer dodane vrijednosti u odnosu na repromaterijal, na industriju koja ne zagađuje, na turizam i transport. Mjere potpore uključuju, među ostalima, i jaču podršku države te hrabrije javno ulaganje. Planiramo poduprijeti pa i sudjelovati u inicijativama koje unapređuju ljudski rad, koriste znanost kao svoju osnovu, koje se temelje na školovanoj radnoj snazi. Ulaganja u društvenom sektoru trebaju biti robusna, na principima solidarnosti i suradnje.

A. Merkel odbija priznati da programi štednje ne samo da nisu olakšali probleme nego su ih povećali

Koje mjere grčka vlada planira uvesti kako bi olakšala teret Grcima koji imaju velike kredite?

Među prvim mjerama koje uvodi vlada Syrize je regulatorna odluka o kreditima za one koji ih ne mogu otplaćivati zbog nezaposlenosti. Gdje je to potrebno, osigurat ćemo otpis dijela ili pak cijelog duga onima koji su dokazali da ne mogu vraćati kredite. Redefiniraju se novi odnosi pa će, prema novim pravilima, na otplatu dugova bankama, osiguravajućim kućama i državi odlaziti najviše jedna trećina plaće dužnika.

Ako Grčka ne nađe rješenje unutar Europske unije, hoće li se okrenuti Rusiji i prihvatiti novac koji nudi Moskva?

Grčka želi i nastoji razviti dobre odnose sa svim zemljama svijeta unutar višedimenzionalne vanjske politike koja poštuje međunarodno pravo i zakone. Iako u ovome trenutku u našoj zemlji postoji ogromna potreba za novcem, naš je prioritet da ne tražimo nove kredite, već da postignemo dogovor kako bismo stimulirali rast gospodarstva i platili sadašnje dugove. Želimo izbjeći usko grlo državnog gospodarstva i uništenje društva.

Hrvatska je gospodarski također nestabilna zemlja s visokom nezaposlenošću, ali nije u eurozoni. Trebamo li i mi prihvatiti euro ili da se držimo vlastite valute?

Znam da ljudi u Hrvatskoj pate zbog politike koja se provodi diljem Europske unije i koja uništava živote milijunima ljudi. To se događa bila zemlja u eurozoni ili ne. Činjenica je da politika, ali i sama eurozona, ne mogu efikasno odgovoriti na krize koje se događaju diljem Europe, i to zato što su korijeni krize u logici “europskih integracija” te u dominaciji neoliberalne politike. Usto, uvjerena sam da su hrvatski građani zreli u političkom smislu i u stanju su sami izabrati kako očuvati svoje interese, znajući iz činjenica i iskustva, prošlog i sadašnjeg, što se događa na europskom putu.

>>Pitanje dana kada će Grčka odbaciti euro

>>'Grčka želi, ali ne može servisirati svoje ogromne dugove'

Premium sadržaj

22

IZ MEMOARA

Merkel o jednom od susreta s Putinom: 'Ti nećeš vječno biti kancelarka, ove će zemlje ući u NATO. Ja to želim spriječiti'

Video sadržaj

13

IZAZOVNO RAZDOBLJE

Otkriveno što Blanka Vlašić radi nakon priznanja supruga da su u otvorenom braku! Ovo nitko nije očekivao

6

TEŽE NIJE MOGLO

Hrvatsku čeka pakao: Nikada nismo imali teže iskušenje od ovoga, a jedan podatak posebno zabrinjava

Sezona gripe i prehlade

Mit ili istina? ‘Cjepiva su neučinkovita jer neki ljudi obole čak i nakon cijepljenja’

Tko bi rekao

Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?